Mnogi zaposlenici u Hrvatskoj suočavaju se s financijskim poteškoćama prilikom odlaska na bolovanje, no od 1. kolovoza 2025. godine uvedene su bitne promjene koje bi trebale olakšati teret privremene nesposobnosti za rad.
Ovim novim propisima, koji su dio izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, povećane su i najniže i najviše naknade plaće, s ciljem jačanja socijalne sigurnosti radnika. Odgovornost za isplatu i dalje je podijeljena: poslodavac snosi troškove prva 42 dana bolovanja, dok Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) preuzima obvezu od 43. dana. Za osobe s invaliditetom, poslodavac pokriva sedam dana, a HZZO preuzima isplatu od osmog dana. Iznos naknade koju isplaćuje poslodavac određuje se internim pravilnicima tvrtke, no zakonski ne smije biti manji od 70 posto prosječne plaće radnika ostvarene u prethodnih šest mjeseci.
Iako HZZO u pravilu preuzima isplatu tek nakon što prođe razdoblje na teret poslodavca, postoje situacije kada Zavod pokriva troškove od samog početka. To uključuje bolovanje zbog komplikacija tijekom trudnoće, potrebu za njegom bolesnog djeteta, pratnju bolesne osobe na liječenje ili propisanu izolaciju zbog zarazne bolesti. U takvim okolnostima, radnik ostvaruje pravo na naknadu na teret HZZO-a od prvog dana, što predstavlja značajno olakšanje i za zaposlenika i za poslodavca, koji je oslobođen tog financijskog tereta. Ove odredbe osiguravaju promptnu podršku najosjetljivijim skupinama i situacijama, pružajući neophodnu pomoć kada je ona najpotrebnija.
Najvažnija promjena koju donose zakonske izmjene su svakako novi, znatno veći iznosi naknada koje isplaćuje HZZO. Maksimalni mjesečni iznos naknade, ranije ograničen na skromnih 565,04 eura, sada je podignut na čak 995,45 eura. Istovremeno, minimalni iznos je porastao s prijašnjih 110,36 eura na 353,15 eura, čime se jamči osnovna razina primanja i za radnike s najnižim plaćama. Ova promjena izravno je povezana s rastom troškova života i prosječnih plaća, s ciljem smanjenja financijskog pritiska na kućanstva radnika koji se nađu u dugotrajnoj bolesti.
Visina naknade koju isplaćuje HZZO ovisi o osnovici, odnosno prosjeku plaće radnika, te o trajanju bolovanja. Tijekom prvih šest mjeseci neprekinutog bolovanja, radnik ima pravo na 70 posto osnovice, dok se nakon tog razdoblja postotak povećava na 80 posto. Pozitivna promjena odnosi se i na roditelje koji koriste bolovanje radi njege djeteta, gdje je dobna granica za ostvarivanje prava na 100 posto naknade plaće (do maksimalnog iznosa od 995,45 eura) podignuta s tri na sedam godina djetetove starosti. Ipak, najpovoljniji uvjeti vrijede za slučajeve ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolovanja povezanog sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, kada se naknada isplaćuje u stopostotnom iznosu bez ikakvog gornjeg limita.
Ključni uvjet koji morate ispuniti
Iako su iznosi naknada povećani, za ostvarivanje prava na puni iznos, odnosno naknadu obračunatu prema prosjeku vlastite plaće, radnik mora zadovoljiti ključan uvjet – takozvani prethodni staž osiguranja. Zakon propisuje da osiguranik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža ili dvanaest mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja. Ako taj uvjet nije ispunjen, radnik nema pravo na naknadu temeljenu na svojoj plaći, već mu HZZO isplaćuje minimalni propisani iznos. Ovaj mehanizam osmišljen je kako bi se spriječile zlouporabe sustava, no istovremeno može predstavljati problem za radnike koji su nedavno ušli na tržište rada ili su imali duže prekide u zaposlenju.
Što se događa s dugotrajnim bolovanjem?
Za radnike koji se suočavaju s dugotrajnom bolešću, zakon predviđa mehanizam smanjenja naknade. Nakon 18 mjeseci neprekinutog bolovanja zbog iste dijagnoze, iznos naknade smanjuje se za 50 posto. Međutim, postoje važne iznimke od ovog pravila, pa se smanjenje ne primjenjuje u slučajevima teških bolesti, poput malignih oboljenja, koje su precizno definirane posebnim pravilnikom. Čak i u slučajevima kada dođe do smanjenja, zakon štiti radnike s najnižim primanjima, pa naknada za puno radno vrijeme ne može biti niža od minimalnog zajamčenog iznosa od 353,15 eura. Uz financijske promjene, sustav je od 2026. godine dodatno digitaliziran uvođenjem naprednog sustava e-Bolovanja, čime liječnici automatski dostavljaju izvješća poslodavcima, smanjujući administrativno opterećenje za bolesne radnike, piše Poslovni dnevnik.hr.
