U siječnju su cijene prehrambenih proizvoda pale na najnižu razinu od jeseni 2024. godine, a posebno su pojeftinili sir i maslac, objavila je u petak Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-ov indeks koji prati cijene osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u siječnju prosječno 123,9 bodova. To predstavlja pad od 0,4 posto u odnosu na kraj prethodne godine.
Ovo je najniža vrijednost indeksa od rujna 2024. godine. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, cijene su u siječnju 2026. bile niže za 0,6 posto, prenosi Tportal.
Na početku godine najviše su pojeftinili mliječni proizvodi, s padom od čak pet posto u odnosu na prosinac, što je rezultat obilne ponude sira i maslaca. Cijene sira zabilježile su najveći pad zbog pojačane globalne konkurencije, dok su obilne zalihe u Europi i sezonski uvjetovana velika ponuda mliječne masti doprinijele padu cijena maslaca.
Cijena šećera također je značajno pala, za jedan posto, zbog očekivanja poboljšane ponude u tekućoj sezoni, potaknute oporavkom proizvodnje u Indiji te pozitivnim prognozama za urod na Tajlandu i u Brazilu. Meso je blago pojeftinilo, za 0,4 posto, pri čemu je svinjetina bila jeftinija, a perad skuplja.
Nasuprot tome, biljna ulja poskupjela su za 2,1 posto u odnosu na prosinac. Cijene palminog ulja porasle su zbog sezonskog usporavanja proizvodnje u jugoistočnoj Aziji. Poskupjelo je i suncokretovo ulje, što je odraz ograničene opskrbe iz crnomorske regije.
Žitarice su u siječnju bile 0,2 posto skuplje nego na kraju prethodne godine. Povećanje cijene riže za 1,8 posto nadmašilo je marginalno niže cijene pšenice i kukuruza.
U zasebnom izvješću o globalnoj ponudi i potražnji žitarica, FAO je procijenio da je u 2025. godini svjetska proizvodnja žitarica dosegla 3,023 milijarde tona, što je rekordan urod pšenice, krupnih žitarica i riže.
Povećana prognoza proizvodnje pšenice rezultat je neočekivano dobrih uroda u Argentini, Kanadi i Europskoj uniji.
Očekuje se da će poljoprivrednici u Indiji u 2026. godini zasijati najveće površine pšenicom od početka bilježenja podataka, zbog visokih domaćih cijena i povoljnih vremenskih uvjeta. S druge strane, u SAD-u se predviđa smanjenje površina pod pšenicom zbog nižih cijena i neuobičajeno suhog vremena u ključnim poljoprivrednim regijama.
Prema procjenama FAO-a, globalna potrošnja žitarica u sezoni 2025./2026. trebala bi porasti za 2,2 posto, dosegnuvši 2,938 milijardi tona.
Zalihe žitarica na kraju sezone u srpnju ove godine trebale bi biti veće za 7,8 posto u odnosu na početak sezone, dosegnuvši rekordnih 936,4 milijuna tona.
Nove procjene pokazuju da bi trgovina žitaricama trebala porasti za 3,6 posto, dosegnuvši 501 milijun tona.
