Urednici Kristijan Skočibušić i Dragutin Vincek predstavili su knjigu “Vinogradarstvo i vina Varaždinske županije”. Među brojnim intrigantnim povijesnim činjenicama iz ove publikacije ističe se podatak da je jedan od prvih pjenušaca proizveden izvan Francuske nastajao u Gajevoj ulici u Varaždinu, s podrumima Staroga grada kao skladištem. Također, vina iz Varaždinske županije bila su omiljena znanstveniku svjetskog glasa, Nikoli Tesli.
Varaždinska županija ponosi se vinogradarskom i vinarskom tradicijom koja traje više od 800 godina, a koja je u posljednjih tridesetak godina doživjela pravi preporod. Ovo je naglašeno na stručnom skupu “Kultura vina u varaždinskom kraju”, održanom danas u Županijskoj palači u Varaždinu, u organizaciji Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Varaždinu i Varaždinske županije.
Zamjenica župana, Silvija Zagorec, izjavila je: “Iako Varaždinska županija ne pripada među najveće vinogradarske regije u Hrvatskoj, s udjelom od samo dva posto vinogradarskih površina, svrstavamo se među najuspješnije. Danas se u varaždinskom i ludbreškom vinogorju proizvode vrhunska vina u obiteljskim vinarijama, uz značajan trud, strpljenje i ulaganja. U proteklih šest godina, uz podršku Županije, naši su vinari na najvećem svjetskom vinskom natjecanju Decanter osvojili čak 216 medalja, čime smo se pozicionirali na drugo mjesto, odmah iza Istarske županije. U kratkom vremenu, vinska karta Hrvatske se promijenila, a vina iz varaždinskog i ludbreškog vinogorja postala su prepoznatljiva, vidljiva i tražena.”
Na skupu su svoja izlaganja održali Nataša Mihinjač, viša kustosica, i Davor Kraš, kustos iz Gradskog muzeja Varaždin, enolog i vlasnik Vinarije Košćak, Luka Košćak, te sommelier i vinski izbornik Varaždinske županije, Siniša Lasan.
Enolog Luka Košćak, vlasnik Vinarije Košćak, istaknuo je da je stanje u varaždinskom vinogradarstvu dobro i obećavajuće, no izazovi se prvenstveno odnose na održavanje nasada, borbu protiv bolesti vinove loze te marketing i plasman vina.
“Mi vinari Varaždinske županije moramo sustavno raditi na podizanju vizualnog identiteta naših proizvoda, jer je kvaliteta naših vina značajno viša od percepcije koju ima hrvatska publika. Razvoj vina Varaždinske županije vidim u smjeru naglašavanja autentičnosti i unikatnosti. Prednost naših vina leži u ‘terroiru’ i specifičnostima koje ovo područje nesumnjivo posjeduje. Upravo isticanjem vlastitih posebnosti možemo dodatno ojačati prepoznatljivost i tržišnu poziciju. Globalno gledano, potrošnja vina trenutno opada. Međutim, za male vinare to ne mora nužno biti nepovoljno, s obzirom na ograničene površine vinograda, mi ionako ne možemo niti trebamo konkurirati količinom”, zaključio je Košćak.
Budućnost vinogradarstva u Varaždinskoj županiji je svijetla, unatoč izazovima s kojima se suočava svaka poljoprivredna proizvodnja, ustvrdio je dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša.
“U Varaždinskoj županiji imamo oko trideset profesionalnih, etabliranih vinara koji su u potpunosti orijentirani na tržište i obrađuju između 200 i 300 hektara vinograda. Većinu vinogradarske populacije čine takozvani hobisti. Ipak, bilo bi iznimno vrijedno kada bi ovi rezultati s međunarodnih natjecanja potaknuli mlade vinogradare da se aktivno uključe i na tržištu predstave nove etikete i nova imena. Vina Varaždinske županije, s pravom i ponosom možemo reći, već su prisutna na vinskim kartama svijeta, a uvjeren sam da ćemo se u narednom razdoblju dodatno pozicionirati i ojačati svoju prisutnost na tržištu”, izjavio je dr. sc. Vincek.
Upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu, dr. sc. Vladimir Huzjan, otkrio je da su, analizirajući rukopis Ladislava Ebnera iz 1827. godine, došli do zanimljivih podataka o vinogradarstvu na varaždinskom području.
“U to je vrijeme površina grada iznosila oko dva kvadratna kilometra, a građani Varaždina su izvan gradskih zidina posjedovali približno dva kvadratna kilometra vinograda. Godišnja proizvodnja iznosila je oko deset tisuća vijedara vina, što je preračunato oko 8.000 hektolitara – izuzetno velika količina. To ukazuje na činjenicu da je vino tada bilo vrlo unosan posao, budući da su Varaždinci samo dio vina zadržavali za vlastite potrebe, a najveći dio prodavali. Stoga je kultura proizvodnje i prodaje vina bila visoko pozicionirana na ljestvici prihoda građana Varaždina u prvoj polovici 19. stoljeća”, objasnio je dr. sc. Huzjan.
Ovo nisu jedini fascinantni podaci koji svjedoče o značaju vinogradarstva i vina Varaždinske županije. Mjesto Krkanec bilo je jedinstveno po svojem vinskom sveučilištu, a jedan od prvih pjenušaca izvan Francuske proizvodio se u Gajevoj ulici u Varaždinu, s podrumima Staroga grada kao skladištem! Prve plemićke klijeti izgrađene su već u 17. stoljeću na Varaždinbregu, a znanstvenik i inovator svjetskoga glasa Nikola Tesla obožavao je vina iz Varaždinske županije.
Sve navedeno samo je dio povijesnih detalja iz knjige “Vinogradarstvo i vina Varaždinske županije”, čiji su urednici Kristijan Skočibušić i Dragutin Vincek, a koja je predstavljena nakon stručnog skupa. Na više od 300 stranica, obogaćenih brojnim fotografijama, ovu temu iz različitih perspektiva obrađuju Kristijan Skočibušić, Andrea Krnic Kišiček, Miroslav Matovinović, Milivoj Ređep, Dragutin Vincek i suradnici. O knjizi su također govorili mr. sc. Miljenko Županić, autor predgovora, te Josip Novak, jedan od suradnika.
“Iako su ljudi varaždinskog kraja neraskidivo povezani s vinogradima, a struka vjerno prati i značajno doprinosi njihovom razvoju i zaštiti, ovo je izdanje prvi cjeloviti prikaz teme vinogradarstva i vina Varaždinske županije. Takva je publikacija bila nužna, posebice jer vinogradarstvo ovog kraja u posljednjih tridesetak godina doživljava pravu renesansu. Širina teme zahtijevala je angažman velikog broja stručnjaka i suradnika. Obradili smo širok spektar tema, od prostornog određenja i povijesnih činjenica, vinskih legendi, mitova i simbola, sorti vinove loze i mana vina, pa sve do prikaza običaja i svakodnevnih životnih navika. Ova knjiga svjedoči da Varaždinska županija posjeduje stručno znanje i prostorni potencijal za svjetliju vinogradarsku budućnost, a vjerujemo da će ova knjiga biti značajan doprinos tom nastojanju”, izjavio je urednik knjige Kristijan Skočibušić.
Među brojnim obrađenim temama, posebno je zanimljiv povijesni pregled vinogradarstva. Najstariji pisani zapis o vinogradarstvu u sjevernoj Hrvatskoj datira iz daleke 1209. godine, kada je kralj Andrija II. dodijelio Varaždinu status slobodnog kraljevskog grada, uz obvezu da svakom novom županu isporuči 20 kablova vina.
Krkanec, mjesto u Općini Vidovec, bio je jedini s vinskim sveučilištem, zahvaljujući grofu Baltazaru II. Patačiću, koji je 1696. godine u svom dvorcu osnovao Društvo vinskih doktora (Pajdašija od pinte). Društvo je imalo 175 članova, sve redom uglednih i utjecajnih gospoda, a pridržavalo se strogih pravila – titulu vinskog doktora i posebno vinsko ime mogao je dobiti samo onaj tko bi uspio eksati pintu.
Na Varaždinbregu i okolici proizvodilo se kvalitetno vino, uključujući i pjenušac. Već 1859. godine dr. Aleksandar Halter započeo je njegovu proizvodnju u Gajevoj ulici, što je, vrijedi ponoviti, bila jedna od prvih tvornica šampanjca izvan Francuske. Njegovi proizvodi redovito su osvajali nagrade na izložbama, a najpoznatiji pjenušac bila je “Varaždinska penina”.
