U 2025. godini zabilježen je odlazak 70 liječnika iz Hrvatske, no istovremeno se njih 67 vratilo iz inozemstva. Ovaj trend se nastavlja i u tekućoj godini, gdje su do sada tri liječnika napustila zemlju, dok se šest vratilo, prema podacima iz Atlasa hrvatskog liječništva Hrvatske liječničke komore (HLK).
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine pa do početka ove godine, ukupno je 1577 liječnika otišlo u inozemstvo, dok ih se 449 vratilo. Ovi podaci sugeriraju postupnu stabilizaciju migracijskih tokova liječnika i mogući preokret u kretanjima medicinskog kadra, nakon višegodišnjeg razdoblja u kojem je odlazak liječnika predstavljao značajan problem za hrvatski zdravstveni sustav, kako prenosi Tportal.
Jedan od faktora koji pridonose ovoj promjeni je povećanje liječničkih plaća. Nova uredba o koeficijentima za javne službe, koju je Vlada usvojila u veljači 2024. i primjenjuje se od 1. ožujka iste godine, rezultirala je značajnim porastom primanja liječnika. Nakon revizije koeficijenata, plaće liječnika specijalista mogle su se povećati i do 40 posto, ovisno o radnom mjestu i dodacima, dok su liječnici bez specijalizacije i specijalizanti zabilježili povećanje od oko 23 posto.
Hrvatska liječnička komora naglašava da je ovo važan pomak, s obzirom na to da je godinama saldo odlazaka bio izrazito negativan. Do 2024. godine svake smo godine bilježili manjak između 60 i 120 liječnika, no prošle godine uočen je ključan preokret, ističu u Komori. Među razlozima povratka liječnika, osim povećanja plaća, navodi se i ukidanje takozvanih “robovlasničkih ugovora” za specijalizante.
Prema podacima iz Atlasa hrvatskog liječništva, od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji do početka 2026. godine, iz zemlje je otišlo 1577 liječnika, od kojih su 743 bili specijalisti. Najveći val odlazaka zabilježen je 2014. godine, kada je Hrvatsku napustilo 169 liječnika.
Prosječna dob liječnika koji odlaze je 36 godina, a žene čine 56 posto tog broja. Specijalisti koji napuštaju zemlju imaju u prosjeku oko osam godina radnog iskustva, što ukazuje na to da Hrvatsku ne napuštaju samo liječnici na početku karijere, već i već educirani i iskusni medicinski stručnjaci.
Najviše hrvatskih liječnika odabralo je Njemačku, gdje ih je otišlo 358, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo na drugom mjestu s 240 liječnika. Slijede Austrija (154), Švedska (106) i Irska (102). Značajan broj liječnika također je otišao u Švicarsku, Sloveniju i Dansku. Manji broj odlazaka zabilježen je i u druge europske zemlje poput Norveške, Italije i Nizozemske, dok su pojedinačni odlasci evidentirani i u udaljenijim državama poput SAD-a, Kanade, Australije, Novog Zelanda i Brazila.
To pokazuje da liječnici najčešće biraju zemlje koje nude veće plaće, bolje radne uvjete i više mogućnosti za profesionalni razvoj. Najveći broj odlazaka bilježi se među liječnicima na početku karijere. U dobnoj skupini do 30 godina otišlo je 513 liječnika, dok ih je 243 bilo u dobi od 30 do 34 godine, a 264 između 35 i 39 godina.
Migracija liječnika zahvatila je gotovo sve razine zdravstvenog sustava, ali je bila najizraženija u hitnoj medicini. Najviše odlazaka u inozemstvo zabilježeno je iz županijskih zavoda za hitnu medicinu (oko 21 posto zaposlenih liječnika), slijede domovi zdravlja s odljevom od oko 5,7 posto kadra, opće bolnice iz kojih je otišlo oko pet posto zaposlenih i na kraju klinički bolnički centri iz kojih je otišlo oko četiri posto liječnika.
U istom razdoblju, od 2013. do početka 2026. godine, u Hrvatsku se iz inozemstva vratilo 449 liječnika. U prvim godinama nakon ulaska u EU povrataka je bilo vrlo malo – 2014. godine nije zabilježen nijedan, dok su se 2015. vratila tri liječnika. Broj povrataka postupno raste od 2017. godine, a posljednjih godina bilježi se dodatno povećanje. Tako se 2024. vratilo 69 liječnika, a 2025. njih 67, dok se prema dosadašnjim podacima za 2026. godinu vratilo šest liječnika.
Liječnici koji se vraćaju u pravilu su stariji i iskusniji od onih koji odlaze. Prosječna dob povratnika je 41 godina, a pola njih su žene. Ukupno 237 povratnika su specijalisti koji u prosjeku imaju oko 12 godina radnog iskustva. Najveći broj liječnika vratio se iz Ujedinjenog Kraljevstva (88), zatim iz Njemačke (70) i Irske (49), dok su značajniji povratci zabilježeni i iz Slovenije i Austrije.
Povratnici se najčešće zapošljavaju u bolničkom sustavu. U tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti zaposleno je 155 liječnika, u sekundarnoj 127, dok se u primarnu zdravstvenu zaštitu vratilo 86 liječnika. Najviše liječnika vratilo se u Zagreb, ukupno 44, dok su među županijama s većim brojem povratnika Splitsko-dalmatinska s 34 liječnika, Primorsko-goranska s 28 te Osječko-baranjska s 26 liječnika.
