Hrvatska vlada će danas, tijekom svoje sjednice, donijeti ključne odluke o načinu i opsegu državne intervencije vezane uz cijene goriva. Ove mjere dolaze kao odgovor na rastuće cijene energenata, potaknute oružanim sukobima na Bliskom istoku, kako prenosi HRT.
Na rasporedu sjednice nalaze se prijedlozi dvaju važnih dokumenata: nacrt Uredbe o određivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, te izmjene Uredbe o visini trošarina na energente i električnu energiju.
Osim energetike, Vlada će razmatrati i detaljno izvješće o organiziranom povratku hrvatskih građana iz područja Bliskog istoka zahvaćenih ratnim djelovanjima.
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca uzrokovalo je značajne poremećaje u lancima opskrbe energentima. Dodatni pritisak na tržište stvara obustava isporuka katarskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) te privremeno zatvaranje pojedinih naftnih i plinskih polja u regiji.
Vlada naglašava da Hrvatska posjeduje iskustvo u suočavanju s ovakvim tržišnim poremećajima. Također, ističe se vitalna važnost zelene tranzicije i snažnijeg razvoja obnovljivih izvora energije. Trenutno Hrvatska uvozom pokriva između 25 i 30 posto svojih potreba za električnom energijom.
Poslodavci izražavaju zabrinutost zbog mogućeg jačanja inflatornih pritisaka.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da bi produženi sukob mogao rezultirati značajnijim porastom cijena energenata, što bi dovelo do novih inflatornih izazova, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.
Glavna direktorica HUP-a, Irena Weber, izjavila je da bi se, u slučaju dugotrajnog sukoba, postupno povećanje cijena energenata odrazilo i na cijene finalnih proizvoda.
Poduzetnici naglašavaju nužnost razlikovanja direktnih i indirektnih posljedica rata. Iako većina hrvatskih tvrtki nema izravne poslove na iranskom tržištu, opća nestabilnost na globalnim tržištima energenata i sirovina može imati štetan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo.
