Vlada je u utorak, na sjednici, uputila u saborsku proceduru nacrt novog zakona o priuštivom stanovanju. Glavni je cilj ove inicijative povećanje ponude pristupačnih stanova, kako za najam tako i za kupnju, te poticanje izgradnje priuštivih obiteljskih kuća.
Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, prilikom predstavljanja zakona na sjednici, objavio je da je javni poziv za program priuštivog najma, koji je završio u nedjelju, privukao preko 850 zahtjeva iz svih županija, piše Dnevnik.hr.
Ovaj zakon uspostavlja sustavan okvir za organiziranu stanogradnju te regulira stjecanje i nabavu stambenih nekretnina koje se financiraju ili sufinanciraju javnim sredstvima. Poseban mehanizam je aktivacija praznih stambenih nekretnina, čime se postojeći, neiskorišteni stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja. Time se proširuje dostupnost stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom, a provodi ga APN uz državnu financijsku podršku i potencijalno sudjelovanje lokalnih vlasti.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) može pribavljati raspoložive stambene nekretnine od vlasnika kako bi ih potom iznajmljivala po priuštivim cijenama. Uvjet je da te nekretnine nisu bile korištene najmanje dvije godine prije objave javnog poziva te da su uporabljive ili zahtijevaju samo manje radove.
Zakon o priuštivom stanovanju predstavlja temeljni pravni okvir, donesen na temelju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske. Njime se prvi put u hrvatsko zakonodavstvo uvodi koncept priuštivog stanovanja. To podrazumijeva da ukupni troškovi stanovanja (najamnina ili rata kredita za stan odgovarajuće površine, uvećani za prosječne režijske troškove i troškove održavanja) ne prelaze 30 posto neto prihoda uže obitelji.
Uvodi se i pojam mikro stambene jedinice namijenjene mladima do 30 godina.
Također, zakon definira neprofitne stambene zadruge koje se bave gradnjom, rekonstrukcijom, upravljanjem i održavanjem zgrada za svoje članove. Ministar Bačić je naglasio i uvođenje mikro stambene jedinice, namijenjene mladima do 30 godina starosti, za prijelazno stanovanje u trajanju od četiri godine, s mogućnošću produljenja za najviše dvije godine, primjerice za studente. Veličina takve jedinice iznosi 18 četvornih metara za jednu osobu, odnosno 26 četvornih metara za dvije osobe.
Novi zakon, koji zamjenjuje dosadašnji Zakon o državnoj stanogradnji, predviđa izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća u sljedeće četiri godine. Od toga, 8000 novih stanova bit će izgrađeno putem APN-a, dok se 9000 stanova planira aktivirati iz postojećeg praznog fonda i staviti u funkciju priuštivog stanovanja.
Do 2030. godine planira se investirati približno 2 milijarde eura, uz dodatnih 3,5 milijarde eura do 2034. godine. Sredstva za ove projekte osiguravat će država, jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLS), APN te financijske institucije.
Lokalne jedinice imaju obvezu osnivanja javnih ustanova i izrade lokalnih programa stanovanja.
Ciljane skupine koje mogu ostvariti pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje uključuju građane s nižim primanjima, mlade do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, zaposlene na prekarnim poslovima, djelatne vojne osobe, policijske, državne i javne službenike te namještenike deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građane s ograničenim pristupom zdravstvu i sve druge kojima je potrebna stambena podrška. Osnovni je preduvjet da ne posjeduju odgovarajuću stambenu nekretninu.
Za osobe mlađe od 45 godina nastavit će se isplata potpore za kupnju prve nekretnine, koja iznosi polovicu PDV-a za gradnju ili puni iznos poreza na promet nekretninama za stan odgovarajuće veličine i lokalne prosječne cijene. Omogućuju se i povoljnije kreditne linije te povoljnije cijene zemljišta za gradnju.
Jedinice lokalne i područne samouprave bit će obvezne sudjelovati u provedbi zakona kroz osnivanje javnih ustanova, izradu lokalnih stambenih programa, ustupanje zemljišta, sufinanciranje gradnje i prilagodbu prostornih planova.
U zgradama namijenjenima priuštivom stanovanju, 50 posto stanova bit će za najam, a 50 posto za prodaju.
Zakon nalaže da zgrade moraju biti projektirane prema načelima racionalnosti, modularne gradnje i zelene infrastrukture. U zgradama za priuštivo stanovanje, polovica stanova mora biti namijenjena najmu, a polovica prodaji po cijenama temeljenim na troškovnoj osnovi. Izuzetak su zgrade s manje od 10 stanova, gdje će svi stanovi biti u priuštivom najmu.
U zgradama namijenjenima priuštivom stanovanju za građane starije od 65 godina, te za građane s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi, kao i u zgradama za stambeno zbrinjavanje osoba u energetskom siromaštvu, svi stanovi moraju biti dostupni za najam pod priuštivim uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Novoizgrađeni stanovi za priuštivi najam ne mogu se otkupiti, što osigurava veći broj stanova za najam namijenjenih onima kojima je to najpotrebnije. Nadalje, novoizgrađeni stanovi za priuštivu kupnju ne smiju se otuđivati, prodavati, davati u najam niti im se može mijenjati namjena 35 godina od kupnje. Iznimno, u tom razdoblju postoji pravo prvokupa za JLS ili APN, čime se sprječavaju špekulativne radnje potaknute poticajnim mjerama.
Kupci i najmoprimci bit će odabrani putem javnih poziva i lista prvenstva. Kupnja stanova omogućena je uz obročnu otplatu pod povoljnim uvjetima glede cijene, kamata i rokova otplate. U cijenu stana neće biti uključeno zemljište za gradnju, komunalna i druga infrastruktura te komunalni doprinos.
“Sve navedeno doprinijet će nižoj cijeni stanova, koja će biti definirana prema stvarnim troškovima gradnje i umanjena za regionalni indeks razvijenosti. Naime, cijena stana neće biti jednaka u svim lokalnim jedinicama, već će ovisiti o indeksu razvijenosti i ne smije prelaziti medijalnu cijenu”, istaknuo je Bačić.
Kada je riječ o prihodovnom kriteriju, on iznosi dvije i pol lokalne medijalne neto plaće za samca, a za svakog člana obitelji taj se iznos povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće.
Zakon također omogućuje dodjelu potpora za gradnju novih obiteljskih kuća ili rekonstrukciju postojećih stambenih objekata. Potpore se dodjeljuju s ciljem poboljšanja stambenih uvjeta, povećanja energetske učinkovitosti, podizanja kvalitete stanovanja i osiguravanja adekvatnog životnog prostora, piše Dnevnik.hr.
