U četvrtak, 26. veljače 2026. godine, u Kulturnom centru Klanjec, Javna ustanova Zagorje zeleno i Hrvatsko ihtiološko društvo predstavili su nalaze istraživanja nazvanog „Mala rijeka, veliki svijet: ribe i školjkaši rijeke Sutle“, koje je provedeno tijekom 2025. godine.
Profesor doktor znanosti Marko Ćaleta prezentirao je rezultate terenskih radova na Sutli unutar Krapinsko-zagorske županije. U okviru istraživanja identificirane su 22 vrste riba iz 11 obitelji. Od tog broja, 19 vrsta su autohtone, dok su tri alohtone i invazivne: bezribica, sunčanica i kalifornijska pastrva. Dvoprugasta uklija pokazala se najdominantnijom vrstom, čineći više od pedeset posto svih pronađenih jedinki, što ukazuje na njezinu iznimnu prisutnost u vodenom ekosustavu.
Posebno je naglašena uloga rijeke Sutle kao ključnog područja Natura 2000 mreže, vitalnog za osam specifičnih vrsta riba. Među njima su veliki vijun, mali vretenac, potočna mrena, dunavska paklara, Keslerova krkuša, tanokrepa krkuša, gavčica i peš. Dodatno, istraživanje je potvrdilo prisutnost plotice, vijuna i zlatnog vijuna, koje su također Natura 2000 vrste, čime se dodatno potvrđuje iznimna prirodna vrijednost ovog vodenog toka.
U Sutli su također detektirane četiri vrste slatkovodnih školjkaša iz obitelji Unionidae. Među njima je i Natura 2000 vrsta Unio crassus, čija je prisutnost zabilježena na svim ispitivanim lokacijama. Ovaj nalaz sugerira dobru očuvanost pojedinih ekosustavnih segmenata, ali istodobno naglašava potrebu za kontinuiranim nadzorom i sustavnim upravljanjem. S druge strane, širenje invazivne vrste Sinanodonta woodiana, uočene na tri mjesta, predstavlja zabrinjavajući trend i ukazuje na potrebu za njenim praćenjem i kontrolom.
Zaključno, prikupljeni podaci jasno pokazuju da rijeka Sutla, unatoč raznim pritiscima i prisutnosti invazivnih vrsta, i dalje predstavlja iznimno važno stanište s bogatom i djelomično ugroženom ihtiofaunom i faunom slatkovodnih školjkaša. Predstavljeni su i konkretni prijedlozi za buduće mjere zaštite, monitoringa i očuvanja autohtonih populacija. Pritom je stavljen naglasak na važnost neprekinute suradnje između stručnjaka, nadležnih institucija i lokalne zajednice. Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali na ovom događanju i pokazali interes za očuvanje prirodne baštine našeg kraja. Rijeka Sutla je ovim istraživanjem ponovno dokazala da i manji vodotok može biti iznimno bogato središte biološke raznolikosti.
Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno
Fotografije: Javna ustanova Zagorje zeleno, Hrvatsko ihtiološko društvo
