Vlasnici pasa i mačaka diljem Europe pozvani su na pojačan oprez jer su znanstvenici otkrili da se invazivni plosnati crvi šire kontinentom, prianjajući uz krzno kućnih ljubimaca. Istraživači iz Francuskog nacionalnog muzeja prirodne povijesti potvrdili su da se ovi organizmi, čija duljina može doseći i 20 centimetara, prenose preko životinja koje toga nisu svjesne.
Ovi plosnati crvi izlučuju ljepljivu sluz kojom se čvrsto drže za dlaku pasa i mačaka. Znanstvenici su objavili uznemirujuće fotografije prikupljenih primjeraka s kućnih ljubimaca, na kojima se uz crve vide i zalijepljeni čuperci krzna.
Iako ovi crvi ne predstavljaju opasnost za zdravlje samih ljubimaca, stručnjaci upozoravaju da mogu ozbiljno narušiti ekosustav, posebno među autohtonim kukcima i u sastavu tla.
Studija objavljena u časopisu PeerJ naglašava ulogu kućnih ljubimaca kao “posljednje faze” invazije. Istraživači navode da je prijenos putem kućnih ljubimaca rijedak i obuhvaća tek manji dio populacije plosnatih crva. Međutim, s obzirom na veliki broj pasa i mačaka te iznimno velike udaljenosti koje oni godišnje prijeđu, njihov doprinos širenju invazivne vrste ne smije se zanemariti.
Autori studije procjenjuju da kućni ljubimci godišnje prijeđu impresivnih 18 milijardi kilometara. Kako navode u svom radu: “Premda je ovaj način prijenosa rijedak i odnosi se na samo mali dio populacije plosnatih crva, ogroman broj pasa i mačaka te golemi broj kilometara koje te domaće životinje prijeđu (naša procjena je 18 milijardi kilometara godišnje) snažno sugeriraju da prijenos putem kućnih ljubimaca igra ulogu u uspjehu invazije ove vrste.”
Znanstvenici dodaju da, osim početnih faza invazije koje su povezane s ljudskim aktivnostima i mehaniziranim transportom, postoji i završna faza koja nije ni ljudska ni mehanizirana. “Stoga, uz početne faze invazije koje su ljudske i mehanizirane, može postojati i završna faza koja nije ni ljudska ni mehanizirana”, ističu autori.
Velika Britanija trenutno broji oko 21 vrstu kopnenih plosnatih crva. Međutim, samo četiri vrste smatraju se autohtonima, dok je preostalih 17 uvezeno iz drugih dijelova svijeta.
Do sada se smatralo da se ove životinje uglavnom šire transportom biljaka. No, novo istraživanje sugerira da to nije jedini mehanizam. “Jedno pitanje ostalo je bez odgovora: kako se ove vrlo sporo pokretne životinje uspijevaju širiti na susjedne vrtove?”, pitali su se istraživači.
U potrazi za odgovorom, tim je analizirao više od 12 godina prijava prikupljenih putem građanskih znanstvenih inicijativa u Francuskoj. Analiza je otkrila da se plosnati crvi “švercaju” na mačkama i psima.
Od približno deset vrsta plosnatih crva koje su invazivne u Francuskoj, samo jedna vrsta pokazuje jasnu povezanost s ovim načinom prijenosa. “Među otprilike deset vrsta plosnatih crva koje su invazivne u Francuskoj, čini se da je uključena samo jedna: Caenoplana variegata”, navode istraživači.
Ta vrsta, poznata i kao žuto-prugasti plosnati crv, podrijetlom je iz Australije. Prepoznatljiva je po upečatljivoj, svijetložutoj pruzi koja se proteže cijelom dužinom leđa, uz dvije uske smeđe pruge.
Znanstvenici ističu da njegovu sposobnost širenja olakšavaju dvije ključne karakteristike. “Njegova posebno ljepljiva sluz, povezana s njegovom grabežljivom prehranom člankonošcima, kao i njegova sposobnost razmnožavanja bez partnera, olakšavaju njegovo širenje”, navode autori studije.
Iako je istraživanje provedeno u Francuskoj, znanstvenici smatraju da se sličan obrazac vjerojatno događa i u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali i u drugim dijelovima Europe te na drugim kontinentima gdje je ova vrsta prisutna.
“To bi se moglo odnositi na sve zemlje u Europi ili na druge kontinente gdje je crv prisutan, s milijunima pasa i mačaka te stotinama milijardi prijeđenih kilometara”, upozoravaju istraživači.
Profesor Jean-Lou Justine iz Francuskog nacionalnog muzeja prirodne povijesti u Parizu naglašava ozbiljnost situacije. “S obzirom na znatne udaljenosti koje domaće životinje prijeđu svake godine, ovaj način prijenosa može značajno pridonijeti globalnom širenju određenih invazivnih vrsta plosnatih crva”, izjavio je.
Na temelju rezultata istraživanja, stručnjaci preporučuju vlasnicima pasa i mačaka da redovito pregledavaju krzno svojih ljubimaca kako bi na vrijeme uočili eventualne nametnike. Iako ovi plosnati crvi ne predstavljaju izravnu prijetnju zdravlju životinja, njihov utjecaj na okoliš može biti dalekosežan.
U kontekstu rastuće zabrinutosti zbog invazivnih vrsta i njihovog utjecaja na bioraznolikost, ovo otkriće otvara novo poglavlje u razumijevanju načina na koji se organizmi šire – ne samo ljudskim djelovanjem, već i uz pomoć naših najbližih četveronožnih suputnika, piše Klik.hr.
