Udomiteljstvo predstavlja oblik društvene usluge koja osigurava smještaj djeci ili odraslim osobama, pod nadzorom i uz potporu sustava socijalne skrbi. Djeca koja ne mogu odrastati u svojim biološkim obiteljima, zbog roditeljske zanemarenosti, zlostavljanja ili narušenih obiteljskih odnosa, pronalaze utočište u udomiteljskim obiteljima. Istovremeno, odrasle osobe koje se ne mogu samostalno brinuti o sebi, često starije, bolesne ili osobe s invaliditetom, također dobivaju podršku kroz udomiteljstvo.
Veliki izazov
Prema informacijama Lidije Horvat, diplomirane socijalne radnice iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijske službe Krapinsko-zagorske županije, na području ove županije trenutno djeluje 58 udomitelja, čiji se broj tijekom posljednjih godina ne mijenja značajno. Od toga, 17 su srodnički udomitelji, što znači da su u nekom obliku srodstva s djetetom ili osobom kojoj je potreban smještaj. Udomitelji prilikom ulaska u sustav biraju hoće li skrbiti o djeci ili odraslima. Tako je trenutno u županiji 31 udomitelj za odrasle osobe i 27 za djecu. Prednost se daje smještaju kod srodnika ili bliskih osoba, u mjestu prebivališta korisnika, kad god je to moguće i u interesu smještene osobe, objašnjava Lidija Horvat. Kao i u cijeloj Hrvatskoj, i u Zagorju su potrebe za smještajem višestruko veće od broja dostupnih udomitelja, što stvara dugogodišnji disbalans.
Djeca i odrasle osobe kojima je nužna obiteljska skrb često ne mogu biti zbrinute unutar županije. Prvenstveno se traži smještaj u mjestu prebivališta korisnika radi očuvanja obiteljskih i socijalnih veza, osim ako to nije u njihovom najboljem interesu ili, sve češće, kada na tom području nema raspoloživih udomiteljskih obitelji. Manjak udomiteljskih obitelji predstavlja značajan izazov ne samo za Krapinsko-zagorsku županiju, već i šire, napominje Horvat.
Kako postati udomitelj?
Svi zainteresirani za udomiteljstvo, ili oni koji se tek informiraju o toj mogućnosti, mogu se obratiti Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Za područje Krapinsko-zagorske županije, to je Hrvatski zavod za socijalni rad, Županijska služba Krapinsko-zagorske županije, gdje se mogu dobiti sve relevantne informacije i stručna podrška. Trenutno djeluju u sklopu Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, na adresi D. Domjanića 5, Krapina. Osobe se mogu javiti na mobilni telefon 099 1638 109 ili putem e-maila: zs-krapinskozagorska@hzsr.hr. Lidija Horvat ističe da će rado odgovoriti na sva pitanja i dogovoriti daljnje kontakte.
Postupak započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva, uz potrebnu dokumentaciju koja potvrđuje ispunjavanje zakonskih uvjeta. Zakon o udomiteljstvu propisuje nekoliko ključnih uvjeta. Udomitelj mora biti punoljetna osoba s poslovnom sposobnošću, hrvatski državljanin s prebivalištem i životom u Republici Hrvatskoj. Osoba koja prvi put podnosi zahtjev za udomiteljstvo mora biti mlađa od 60 godina. Dodatni uvjeti uključuju najmanje srednjoškolsko obrazovanje, posjedovanje dovoljnih financijskih sredstava za uzdržavanje te zadovoljavajuće stambene uvjete. Obavezna je i pisana suglasnost svih punoljetnih članova kućanstva, budući da dolazak djeteta ili odrasle osobe utječe na cijelu obitelj, te je ključno da se svi slažu kako bi se korisnik osjećao prihvaćenim. Osoba koja pokreće postupak ne mora biti u srodstvu s djetetom/osobom o kojoj skrbi, iako su za srodničko udomiteljstvo uvjeti nešto blaži.
Važno je napomenuti da udomiteljstvo ne može obavljati osoba u čijoj su obitelji narušeni odnosi, niti osoba koja boluje od bolesti ili stanja koje bi ugrozilo zdravlje ili interese djeteta ili odrasle osobe. Također, osobe neprihvatljivog društvenog ponašanja, koje su pravomoćno osuđene za određena kaznena djela, imaju izrečenu prekršajnopravnu sankciju za nasilje u obitelji (ili su u postupku), ovisne su o alkoholu, drogama ili kockanju, ili im je izrečena mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta u posljednje tri godine, ne mogu biti udomitelji. Ove zapreke odnose se kako na podnositelja zahtjeva, tako i na članove njegove obitelji. Zakonski uvjeti su osnova udomiteljstva, no Lidija Horvat naglašava da su motivacija i spremnost na pomaganje ključni za uspješnost.
Nakon provjere zakonskih uvjeta, procjenjuje se emocionalna povezanost i funkcioniranje obitelji. Ako osoba ispunjava sve uvjete, slijedi osposobljavanje i edukacija kroz predavanja i radionice. Teme obuhvaćaju sve relevantno za udomiteljstvo, a potencijalni udomitelji dobivaju savjete za ovo izazovno, ali i ispunjavajuće razdoblje. “Nakon toga izdajemo rješenje o dozvoli za obavljanje udomiteljstva, koje vrijedi tri godine (s mogućnošću produljenja), i tek tada dijete ili odrasla osoba može biti smještena u udomiteljsku obitelj”, ističe Lidija Horvat.
U udomiteljsku obitelj može biti smješteno najviše troje djece. U iznimnim slučajevima, ako se radi o braći i sestrama, može ih biti i više kako bi se izbjeglo njihovo razdvajanje. Za odrasle osobe, u udomiteljskoj obitelji može biti smješteno najviše četvero korisnika, a u kriznim situacijama iznimno i pet. Ako je udomitelj samac, može primiti najviše dvoje djece ili dvije odrasle osobe. Udomitelji koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje moraju istovremeno skrbiti o troje djece ili četiri odrasle osobe.
Država udomiteljima isplaćuje naknadu za njihov trud u zbrinjavanju osoba kojima je odobrena usluga smještaja. Postoje dvije vrste novčanih naknada koje se usklađuju jednom godišnje, a početkom ove godine došlo je do njihovog povećanja. Naknada za pruženu skrb iznosi 256,50 eura mjesečno za dijete i 190 eura za odraslu osobu. Ako udomitelj obavlja udomiteljstvo kao zanimanje, što podrazumijeva mjesečnu plaću te plaćene doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, prima naknadu od 760 eura mjesečno. Ovi iznosi su različiti za specijalizirano udomiteljstvo, koje obuhvaća smještaj djece s problemima u ponašanju ili teškim invaliditetom.
Druga vrsta naknade namijenjena je pokrivanju životnih troškova smještenih osoba ili djece. Za djecu, ovisno o dobi, iznosi se kreću od 479,75 eura do 541,50 eura mjesečno. Za odrasle osobe, ovisno o njihovoj pokretljivosti, iznosi se kreću od 427,50 eura do 475 eura. I kod djece i kod odraslih osoba, ovi iznosi se mogu povećati ovisno o zdravstvenom stanju i drugim specifičnim potrebama. Udomitelji također primaju naknadu za ublažavanje utjecaja porasta cijena energenata, koja trenutno iznosi do 70 eura mjesečno.
Lidija Horvat ističe i novost: od 26. siječnja 2026. godine uvodi se nova podrška udomiteljima kroz financijski instrument “Zajmovi za socijalne usluge u zajednici”. Financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027., ovaj instrument namijenjen je udomiteljima djece i odraslih. Cilj mu je osigurati povoljnije financijske uvjete za ulaganja koja poboljšavaju uvjete za djecu i odrasle u udomiteljstvu kroz prilagodbu i unaprjeđenje infrastrukture. Nadalje, cilj je omogućiti udomiteljima prihvat većeg broja korisnika u boljim uvjetima sukladno zakonskoj regulativi te potaknuti i zadržati postojeće udomitelje kroz financijske poticaje za dugoročno obavljanje udomiteljstva.
