Često nam se čini da je izbjegavanje stresa nemoguća misija, a briga o svakodnevnim pritiscima dodatno iscrpljuje našu mentalnu energiju. No, važno je znati da stres može imati ozbiljne posljedice i na fizičko zdravlje. Manji zdravstveni problemi, koje često zanemarujemo, poput akni ili poteškoća sa snom, mogu biti jasan pokazatelj da je organizam pod dugotrajnim pritiskom, upozorava dr. Donald Grant, liječnik opće prakse, prema informacijama koje je prenio Unilad.
“Stres ne utječe samo na naš um; on može imati značajan i vrlo očit utjecaj i na naše tijelo. Kada smo izloženi dugotrajnom pritisku, naše tijelo luči hormone poput kortizola i adrenalina koji nam kratkoročno pomažu u suočavanju s izazovima”, pojasnio je. “Međutim, kada stres postane kroničan, te hormonalne promjene mogu početi narušavati normalne tjelesne funkcije.”
“Stres također može pogoršati već prisutna kožna stanja poput ekcema, psorijaze i rozaceje. Neprestani pritisak narušava zaštitnu barijeru kože i pojačava upalne procese, što može dovesti do izraženijih simptoma i otežanog liječenja tih stanja.”
Pojačano opadanje kose može biti zabrinjavajuće i jasan je signal upozorenja da stres negativno utječe na vaše fizičko stanje. “Povećane razine kortizola mogu utjecati i na zdravlje naše kose, uzrokujući ispadanje kose povezano sa stresom. Produljena razdoblja stresa mogu potisnuti folikule dlake u fazu mirovanja unutar ciklusa rasta, što rezultira opadanjem vlasi umjesto njihovog rasta”, izjavio je liječnik.
“Mnogi ljudi primjećuju pojačano opadanje kose nekoliko tjedana ili čak mjeseci nakon posebno stresnog razdoblja. Iako je to obično privremeno, trajno ili ozbiljno ispadanje kose uvijek bi trebao procijeniti kvalificirani zdravstveni stručnjak.”
Stres može značajno utjecati i na seksualno zdravlje. “Stres može imati značajnu ulogu u povećanju rizika od erektilne disfunkcije. Kada je tijelo u dugotrajnom stanju stresa, povišene razine kortizola i adrenalina mogu ometati protok krvi i smanjiti seksualno uzbuđenje, što otežava postizanje ili održavanje erekcije”, kaže dr. Grant.
“Osim toga, stres može doprinijeti i anksioznosti vezanoj uz seksualnu izvedbu, stvarajući začarani krug u kojem briga o seksualnom uspjehu dodatno pogoršava problem. Te znakove nikada ne smijete zanemariti.”
Ako iznenada osjetite bolove u trbuhu ili morate hitno na toalet, možda doživljavate ključnu nuspojavu hormona stresa. “Stres može značajno utjecati na probavni sustav zbog bliske povezanosti između mozga i crijeva. Kada smo tjeskobni ili pod pritiskom, ta komunikacijska putanja, često nazvana os crijeva-mozak, može biti poremećena, što dovodi do simptoma kao što su nadutost, bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor”, objasnio je.
“Stres također može pogoršati postojeća stanja poput sindroma iritabilnog crijeva (SIB) povećanjem osjetljivosti crijeva i promjenom normalne probave. Ako se probavne smetnje obično pogoršavaju tijekom napornih razdoblja, stres bi mogao biti okidač.”
Loš san može dodatno pojačati stres, stvarajući začarani krug. “Poremećaj sna čest je fizički znak da je tijelo pod dugotrajnim stresom. Povišene razine kortizola mogu spriječiti tijelo da se pravilno opusti, što otežava uspavljivanje ili održavanje sna tijekom noći”, dodao je dr. Grant.
“To može rezultirati poteškoćama s opuštanjem prije spavanja, čestim buđenjem, živopisnim snovima ili osjećajem umora nakon buđenja. S vremenom, loš san može dodatno pojačati osjećaj stresa povećanjem razdražljivosti, smanjenjem koncentracije i narušavanjem prirodne hormonalne ravnoteže tijela.”
Ako ste pod stresom te se loše hranite i spavate, postajete podložniji bolestima. “Dugotrajan stres može potisnuti imunološki odgovor, čineći nas podložnijima infekcijama i produžujući vrijeme oporavka. Stalno povišene razine kortizola mogu narušiti sposobnost tijela da se učinkovito bori protiv virusa i bakterija te produžiti trajanje bolesti”, rekao je dr. Grant.
“Zbog toga neki ljudi mogu primijetiti da češće obolijevaju od prehlade, imaju ponavljajuće infekcije ili im treba dulje da se oporave od manjih bolesti. Ako se taj obrazac podudara s razdobljem stresa, to može ukazivati na to da je imunološki sustav pod opterećenjem.”
Hormoni stresa utječu na gotovo svaki dio tijela, pa tako i na menstrualni ciklus. “Kod žena kronični stres može poremetiti i menstrualni ciklus. Kada razine kortizola ostanu povišene dulje vrijeme, to može narušiti ravnotežu reproduktivnih hormona poput estrogena i progesterona, koji imaju ključnu ulogu u regulaciji mjesečnice”, objasnio je liječnik.
“Zbog toga neke žene mogu primijetiti neredovite cikluse, izostanak mjesečnice, jače krvarenje ili pogoršanje predmenstrualnih simptoma. Iako se povremene promjene mogu dogoditi iz mnogo razloga, trajna nepravilnost tijekom stresnih razdoblja može biti znak da je tijelo pod hormonalnim opterećenjem.”
Ukočenost i osjetljivost mišića jedna su od češćih nuspojava stresa. “Dugotrajan stres može se fizički očitovati i kroz pojačanu napetost mišića te neobjašnjive bolove i nelagodu. Kada tijelo ostaje u povišenom stanju pripravnosti, mišići u vratu, ramenima i leđima ostaju napeti dulje vrijeme”, pojasnio je dr. Grant.
“S vremenom to može dovesti do tenzijskih glavobolja, bolova u čeljusti, nelagode u leđima i općenite bolnosti mišića. Ako simptomi potraju ili se pogoršaju, važno je potražiti liječnički savjet kako bi se isključili drugi mogući uzroci.”
“Ukratko, stres se može manifestirati na mnogo načina u tijelu, uključujući gubitak kose, oslabljen imunološki sustav i poremećaje spavanja. Ako ti problemi potraju, preporučujem da se obratite svom liječniku opće prakse za savjet prilagođen vama”, zaključio je.
