U današnjem svijetu, gdje je težnja za optimalnim zdravljem sveprisutna, s naglaskom na prehranu i tjelesnu aktivnost, lako je previdjeti jedan ključni element našeg blagostanja. Iako su uravnotežena prehrana i redovita vježba tradicionalno smatrane stupovima zdravog i dugog života, jedna liječnica iz britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) sugerira da smo možda zanemarili najvažniji faktor. Dr. Nighat Arif, poznata po svom stručnom znanju o ženskom zdravlju, nedavno je na platformi TikTok objavila informaciju koja je izazvala široki interes.
“Znanstvena istraživanja su upravo redefinirala naše shvaćanje dugovječnosti”, započela je, najavljujući spoznaju koja bi mogla promijeniti navike milijuna. Prema njezinim riječima, dugovječnost ne ovisi o egzotičnim namirnicama ili intenzivnim treninzima, već o aktivnosti koju svi prakticiramo, ali čiji značaj rijetki u potpunosti shvaćaju, izvještava Večernji.
Dr. Arif se pozvala na opsežno istraživanje koje su proveli stručnjaci s ugledne Londonske škole ekonomije i političkih znanosti (LSE) u suradnji s osiguravajućom kućom Vitality. Rezultati su izuzetno zanimljivi: samo jedna, prividno jednostavna navika, može imati značajan utjecaj na naš životni vijek. Studija, koja je analizirala podatke o više od 47 milijuna zabilježenih noći spavanja, otkrila je da spavanje sedam sati svake noći, uz održavanje približno istog vremena odlaska na počinak, može smanjiti rizik od preuranjene smrti za skoro četvrtinu, preciznije za 24 posto. Osim smanjenja rizika od smrtnosti, ova navika potencijalno može produžiti životni vijek za čak četiri godine, a broj hospitalizacija smanjiti za do sedam posto. Time san prestaje biti pasivna aktivnost i postaje najučinkovitiji alat za očuvanje zdravlja koji nam je dostupan.
Ova studija se posebno ističe naglaskom na dosljednosti. Nije dovoljno povremeno odspavati preporučenih sedam do devet sati; ključno je uspostaviti rutinu, odnosno “jednosatni vremenski okvir za odlazak na spavanje”. To znači da bi se svake večeri trebalo ići u krevet unutar istog intervala od 60 minuta. Upravo je ta dosljednost, pokazalo se, čak i snažniji pokazatelj zdravstvenih rizika od samog trajanja sna. Neredovit ritam spavanja, poznat kao “socijalni jetlag”, narušava tjelesni unutarnji sat i dugoročno ugrožava zdravlje, povećavajući rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Kronični nedostatak sna, upozorava se u izvješću, također povećava vjerojatnost razvoja depresije, dok istovremeno smanjuje koncentraciju, utječe na raspoloženje i produktivnost.
Unatoč ovim zabrinjavajućim podacima, poražavajuća je činjenica da devet od deset osoba ne uspijeva održati optimalan obrazac spavanja. Dr. Arif posebno ističe žene srednjih godina kao izrazito ranjivu skupinu, koje se zbog hormonalnih promjena u menopauzi suočavaju s valunzima, nesanicom i ubrzanim mislima. “Evo istine, kvalitetan san nije luksuz, već je jednako važan kao tjelovježba ili prehrana. Za žene u menopauzi, zaštita sna ključna je za očuvanje mozga, srca i raspoloženja u godinama koje dolaze”, naglasila je liječnica. Njezin savjet je jasan i praktičan: već večeras uvedite jednu promjenu. Odredite svoj jednosatni prozor za spavanje i tijekom tog vremena isključite sve ekrane, čija plava svjetlost ometa proizvodnju melatonina i održava mozak budnim.
Značaj sna nadilazi individualno zdravlje i ima dalekosežan utjecaj na društvo u cjelini. Istraživanje je pokazalo da bi poboljšanje navika spavanja kod samo četvrtine populacije koja trenutačno ne spava dovoljno moglo britanskom zdravstvenom sustavu donijeti uštede od impresivnih 1,35 milijardi funti godišnje, što je približno 1,58 milijardi eura. Profesor Joan Costa-i-Font s LSE-a naglašava da bolje navike spavanja nisu samo pitanje osjećaja odmorenosti, već predstavljaju temeljnu investiciju u dugoročno zdravlje, opću dobrobit i produktivnost. Potencijalni utjecaj na zdravlje radnika i širu ekonomiju je, prema njegovim riječima, ogroman.
Ipak, dr. Arif poziva na oprez. Priznaje da studija ima određena ograničenja, s obzirom na to da su je provele privatna zdravstvena tvrtka i ekonomski fakultet, što implicira fokus na profitabilnost i ekonomske aspekte, a ne isključivo na kliničke parametre. Unatoč tome, poruka ostaje nepromijenjena i snažnija nego ikad: spavanje moramo početi tretirati s poštovanjem koje zaslužuje. To nije protraćeno vrijeme, već najvažnija zdravstvena navika koju možemo usvojiti za dulji i ispunjeniji život, prenosi Večernji.
