Krapinsko-zagorska županija nastavlja svoj snažan investicijski zamah, s planom provođenja 118 postupaka javne nabave do 2026. godine, čija je procijenjena ukupna vrijednost 71,6 milijuna eura. Ovaj iznos predstavlja značajan rast, više od 200 posto u odnosu na prethodna razdoblja, što svjedoči o intenzivnim razvojnim aktivnostima i ključnoj ulozi Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove.
S obzirom na to da se tekuća financijska omotnica privodi kraju i priprema nova za razdoblje od 2028. do 2034. godine, Županija se sve više usmjerava prema programima Europske unije i mogućnostima izravnog financiranja. Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove, Vlatka Mlakar, istaknula je da se fokus ne svodi samo na infrastrukturne projekte.
“Nije riječ samo o infrastrukturnim projektima, već prvenstveno o dogradnjama, razvojnim i inovativnim projektima koji su nam sada prijeko potrebni, jer smo već realizirali velik broj infrastrukturnih projekata”, objasnila je Mlakar.
Naglasila je da javna nabava nije samo administrativna formalnost, već ima izravan utjecaj na učinkovitost javne potrošnje, rast pojedinih sektora i uspješnost EU projekata. U 2024. godini, javna nabava u Hrvatskoj činila je više od 20% BDP-a, odnosno preko 14,5 milijardi eura. Na području Krapinsko-zagorske županije taj se udio kreće između 1,7 i 2%, što ukazuje na značajan financijski protok kroz ove postupke.
Iako ne postoje precizni službeni podaci, procjenjuje se da uspješnost EU projekata u oko 80% slučajeva ovisi o pravilno provedenim postupcima javne nabave. Krapinsko-zagorska županija će u 2025. godini zadržati svoje mjesto među pet vodećih županija po povlačenju sredstava iz EU fondova. Statistički podaci za nabavu u 2025. godini pokazuju realizaciju 72 postupka ukupne vrijednosti 34 milijuna eura. Od toga je 47 otvorenih i pregovaračkih postupaka vrijedilo preko 34 milijuna eura, dok su jednostavne nabave iznosile 647.000 eura. Povećanje vrijednosti nabave u odnosu na 2024. godinu iznosi 24,6 milijuna eura, što je rast od preko 312%, potvrđujući snažan investicijski ciklus. Uloga Upravnog odjela kao centralnog tijela za javnu nabavu omogućuje značajne uštede i postizanje povoljnijih cijena kroz zajedničku provedbu postupaka nabave za institucije čiji je osnivač Županija. Kao primjer, u 2025. godini organizirana je nabava električne energije za 33 naručitelja te prirodnog plina za 45 naručitelja.
U 2026. godini očekuju se značajne izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, čiji je prijedlog trenutačno u saborskoj proceduri. Osnovni cilj tih izmjena je povećanje transparentnosti, poticanje konkurentnosti i modernizacija cjelokupnog sustava. Ključne promjene uključuju usklađivanje pragova s EU standardima (za robe i usluge na 50.000 eura, a za radove na 100.000 eura), digitalizaciju postupaka javne nabave (jednostavna nabava iznad 15.000 eura provodit će se isključivo putem elektroničkog oglasnika) te obveznu analizu tržišta prije pokretanja bilo kojeg postupka. Jačanje pravne sigurnosti obuhvaća preciznije definiranje pravila o sukobu interesa, uvođenje neisplate plaća kao nove osnove za isključenje, omogućavanje sudjelovanja gospodarskim subjektima s poreznim dugom manjim od 1.000 eura te mogućnost poništenja postupka radi zaštite javnog interesa.
Od 1. srpnja 2026. godine očekuje se primjena novih pravila za jednostavnu nabavu, što će zahtijevati usklađivanje općih akata i planova nabave unutar tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu. Predviđaju se i izmjene podzakonskih akata, uključujući pravilnike o dokumentaciji o nabavi, planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta, kao i o izobrazbi u području javne nabave. Pred Županijom je velik izazov, s obzirom na predviđenih 118 postupaka nabave u vrijednosti od 71,6 milijuna eura za 2026. godinu.
“Kolege koje su prije nas predstavile svoje rezultate rada, a to su Zagorska razvojna agencija, Regionalna energetska agencija i Upravni odjel za obrazovanje, gdje se nalazi najveći dio investicijskih projekata, mi pratimo sve te investicije. Upravo su ove brojke odraz projekata koji se provode, jer bez javne nabave i kompliciranih administrativnih procedura nije moguće pristupiti provedbi nijednog projekta”, zaključila je Mlakar.
Župan Željko Kolar opisao je tim ovog odjela kao “malu, ali iznimno učinkovitu ekipu”. “Jasno je da se nalazimo u intenzivnom investicijskom ciklusu koji zahtijeva izuzetno visoku koncentraciju, besprijekornu organizaciju rada i izvrsnu usklađenost između različitih upravnih odjela i naših ustanova. Bez sinkroniziranog i dobro organiziranog rada ne možete postići izvanredne rezultate, a nas ništa manje ne zadovoljava”, istaknuo je župan Kolar. Dodao je kako će se plan nabave ove godine mijenjati barem još dva puta, jer su neki natječaji u tijeku, a Županija očekuje uspjeh na njima, pa će ukupan iznos biti veći od prezentiranih 71,1 milijun eura. “Tijekom svih ovih godina inzistiram na transparentnosti. Nijedan postupak nabave nismo propustili javno prezentirati. Smatramo da je transparentnost ključna za kvalitetnu komunikaciju između nas i ljudi koji su nam ukazali povjerenje, s jedne strane, te s druge strane, gospodarskih subjekata koji nisu prošli na natječaju, kako bi mogli pratiti cjelokupan proces od početka do kraja”, rekao je Kolar te naglasio važnost međunarodne suradnje.
“Skupština europskih regija, Institut regija Europe, Savez Alpe Adria su naši instrumenti putem kojih ostvarujemo kontakt s kolegama iz cijele Europe, gdje možemo razmjenjivati znanja i iskustva. S ponosom mogu reći da nas sada sve više zovu, a sve manje mi zovemo njih. S obzirom na to da smo se pokazali natprosječno uspješnima u povlačenju sredstava iz europskih fondova, prepoznale su nas i međunarodne institucije, od Europske poduzetničke regije do Financial Timesa. Sve više imamo kolega iz Europe koji nas kontaktiraju i žele sastanak, žele čuti naša iskustva, žele komentirati svoje projekte”, naglasio je župan.
Kolar je istaknuo da, osim sporazuma s Primorsko-goranskom županijom, Krapinsko-zagorska županija kontinuirano surađuje i s Gradom Zagrebom na projektima integriranog prijevoza, u sklopu REGEA-e, putem ITU mehanizma.
“Grad Zagreb je omogućio našim jedinicama lokalne samouprave da koriste dio sredstava iz ITU mehanizma. Na taj se način realizira druga faza ZEZ-a, koja se financira 85% iz ITU mehanizma Grada Zagreba”, objasnio je Kolar, te spomenuo i sufinanciranje programa i projekata Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.
“Također je važno spomenuti i Bruxelles, gdje smo na Open Dayu predstavili platformu ‘Invest in Zagorje’ i naše gospodarstvo, kao i naš pristup privlačenju stranih investicija. Prošle smo godine bili jedini iz Hrvatske koji su bili u takvoj poziciji, a u posljednjih desetak godina se ne sjećam da je itko iz Hrvatske bio. I to dovoljno govori o kvaliteti našeg rada”, naglasio je župan, ističući da je lanac jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika.
“Na kraju ovog ciklusa predstavljanja naših upravnih odjela, mogu ustvrditi da nismo imali slabih karika”, zaključio je Kolar.
