Krapinsko-zagorska županija demonstrirala je snažnu podršku svom poljoprivrednom sektoru, uloživši preko 800 tisuća eura u protekloj godini. Ova investicija obuhvatila je stotine korisnika kroz različite programe potpora, s najavom daljnjeg povećanja sredstava. Ključne poruke s predstavljanja županijskih aktivnosti u Krapini ističu kontinuiranu predanost jačanju proizvođača, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) i udruga, s posebnim naglaskom na modernizaciju, povećanje proizvodnje i očuvanje autohtonih proizvoda.
Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu, izvijestila je da je tijekom protekle godine u poljoprivredu ukupno uloženo 839.460 eura, od čega je 437.440 eura usmjereno na mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje.
Detaljno je pojasnila da te mjere uključuju podršku razvoju poljoprivredne proizvodnje, organizaciju sajmova i manifestacija, inicijative za zaštitu i revitalizaciju autohtonih sorti vinove loze, te programe za zaštitu i promociju originalnih zagorskih proizvoda poput štrukli, mlinaca, purana i meda. Također, sredstva su namijenjena provedbi propisa iz područja zaštite životinja, lovstvu, programu školskog mednog dana, subvencijama i donacijama OPG-ovima, subvencioniranju kamata u poljoprivredi, zaštiti od tuče te intelektualnim uslugama. Prošle godine je obrambeni sustav od tuče na području Krapinsko-zagorske županije koristio generatore na 21 postaji.
Kroz 12 natječaja, Krapinsko-zagorska županija je prošle godine dodijelila bespovratne potpore u iznosu od 437.755 eura za ukupno 303 korisnika.
Poljoprivredne udruge primile su 15.504 eura raspoređenih među 13 korisnika. Potpora za uzgoj zagorskog purana iznosila je 60.265 eura za 28 korisnika, dok je za povećanje poljoprivredne proizvodnje dodijeljeno 108.259 eura za 28 korisnika. Šest korisnika dobilo je 25.660 eura za poticanje ekološke proizvodnje. Za investicije u modernizaciju i jačanje konkurentnosti poljoprivrednika u preradi i plasmanu proizvoda, 29 korisnika je primilo ukupno 107.221 euro. Prošle godine nije bilo interesa za potporu za zaštitu višegodišnjih nasada od vremenskih nepogoda. Potporu za unaprjeđenje stočarske proizvodnje primilo je 11 korisnika u iznosu od 48.405 eura, a za očuvanje pčelinjeg fonda 105 pčelara dobilo je ukupno 25.000 eura. Za pripremu projektne dokumentacije 13 korisnika je ostvarilo 7.675 eura, dok je 42 korisnika primilo 31.853 eura za razvoj poljoprivredne proizvodnje i promociju poljoprivrednih proizvoda. U sustav ekološke poljoprivredne proizvodnje uključeno je 27 korisnika s potporom od 7.275 eura, a jedan korisnik je dobio 567 eura za sudjelovanje u sustavima kvalitete. Razvoj i unaprjeđenje lovstva podržano je s 4.430 eura za 5 korisnika.
Mihovilić je naglasila da je od 2017. do 2023. godine, kroz 83 natječaja, odobreno ukupno 2.959.029,91 eura za 1.841 korisnika. Nadalje, za 2024. godinu planira se izdvojiti 890.270 eura za poljoprivredu, uz napomenu da se sredstva povećavaju minimalno 10% svake godine.
Dražen Čvek, predsjednik Odbora za poljoprivredu Županijske skupštine, podsjetio je da je, nakon pažljivog razmatranja potreba poljoprivrednika i proizvođača, Županijska skupština Krapinsko-zagorske županije krajem 2023. godine usvojila proračun za 2024. godinu, koji obuhvaća subvencije, dotacije i provedbu svih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Čvek je objasnio da je više od 52% proračuna realizirano kroz 13 razvojnih mjera koje je koristilo 303 korisnika, što predstavlja povećanje od 21 korisnika u odnosu na prethodnu godinu. Dodao je da je otprilike 27% ukupnih proračunskih sredstava namijenjeno manifestacijama, sajmovima, zaštiti i promociji proizvoda, što, prema njegovim riječima, jasno pokazuje da Krapinsko-zagorska županija aktivno promišlja o potrebama obrtnika i OPG-ova te im pomaže u plasmanu proizvoda na tržište.
Unatoč specifičnim izazovima, primijećen je porast fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje u Krapinsko-zagorskoj županiji.
“Ulaganjem u infrastrukturu, podižemo učinkovitost i produktivnost naših poljoprivrednika. Isto tako, bilježimo rast stočnog fonda i povećanje poljoprivredno kultiviranih površina u županiji”, istaknuo je.
Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, potvrdio je da su mjere zajednički oblikovane i predviđene za razdoblje od 2024. do 2027. godine. “Vrlo precizno smo definirali ključne prioritete poljoprivredne proizvodnje na našem području te mjere za dugoročno planiranje poljoprivrednih aktivnosti”, naglasio je župan.
Cjelokupna poljoprivredna politika Krapinsko-zagorske županije, kako je župan naglasio, počiva na pet ključnih stupova: okrupnjavanje zemljišta, povećanje poljoprivredne proizvodnje, modernizacija poljoprivredne proizvodnje, podrška sajmovima za izlazak na tržište i pomoć pri brendiranju proizvoda. Od posebnog je značaja, dodao je, rastući broj mladih poljoprivrednika.
“Ovo je trenutak koji ne smijemo propustiti, već moramo aktivnim pristupom dodatno potaknuti mlade da se još čvršće i dublje angažiraju u poljoprivrednoj proizvodnji. Prošle godine smo ostvarili provedbu mjera od 100,07%, iako jednu mjeru nismo provodili zbog problema sa žuticom. Ove godine smo povećali iznos mjera za 10%, no taj iznos će biti još veći zahvaljujući mjeri za sadnju autohtonih sorti vinove loze. Problem žutice je opće poznat. Imamo pad od približno 23% u proizvodnji vina i ukupnim vinogradima na području Krapinsko-zagorske županije. Stanje je alarmantno!”, izjavio je Kolar.
“Rebalansom proračuna osigurat ćemo dodatna sredstva za sve one koji su ove kalendarske godine uklonili vinograde i žele saditi nove. Prvotno smo predvidjeli mjeru isključivo za autohtone sorte, no sada ćemo je proširiti na sve sorte. Ako mi preuzmemo ovaj dio mjere, država bi trebala osigurati povrat troškova za uklanjanje vinograda zaraženih žuticom, s obzirom na to da je riječ o elementarnoj nepogodi. Očekujem hitnu reakciju ministarstva! Svaka država koja drži do sebe ima tri temeljne politike: demografsku, poljoprivrednu i energetsku. Ako niste samodostatni u poljoprivredi i energiji, vaš suverenitet može biti doveden u pitanje. Mi nismo samodostatni ni u jednom ni u drugom. Štoviše, prema javnim informacijama, samodostatni smo u mandarinama i piletini, koliko sam shvatio. To je naprosto nevjerojatno za zemlju od 4 milijuna stanovnika, koju posjeti 20 milijuna turista, a da sve što proizvedemo ne možemo plasirati na domaće tržište”, kritički je istaknuo župan Kolar.
“Želimo svim poljoprivrednicima normalnu kalendarsku godinu. Imali smo gotovo normalnu zimu s nešto snijega i niskih temperatura, nadamo se normalnom proljeću, ljetu i jeseni, i vjerujem da će tada i proizvodnja biti na visokoj razini. Vjerujem da ćemo i mi svojim mjerama doprinijeti tome. Na kraju ovog mandata, to će godišnje iznositi 612.000 eura bespovratnih sredstava, odnosno preko 4,2 milijuna kuna po starom izračunu. Toliko da steknete dojam koliko je to izravno, izravno uloženih bespovratnih sredstava u naše poljoprivredne proizvođače”, zaključio je župan Kolar.
