Prošle je godine u ordinacijama dentalne medicine koje posluju s HZZO-om postavljeno tek nešto više od 2.500 takvih ispuna.
Zagrepčanin Tino Njegovec aktivno brine o svom oralnom zdravlju, od redovitih pregleda do čišćenja zubnog kamenca, a u njegovoj obitelji nema crnih plombi.
Tino naglašava: “Stomatologa posjećujem barem jednom godišnje i nemam crne plombe. Ni mama, ni tata, ni djed, ni baka, ni sestra ih nemaju. Svi mi preferiramo bijele ispune.”
Posljednjih se godina dentalni amalgam, poznat i kao crna plomba, sve rjeđe koristi. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izvještava da je prošle godine u ugovornim stomatološkim ordinacijama ugrađeno tek nešto više od 2.500 ovakvih plombi, a taj broj stalno opada. Prema pisanju Net.hr-a, neke ordinacije ugrade tek jednu mjesečno.
Dr. Goran Žurić, doktor dentalne medicine i specijalist parodontologije, objašnjava: “Glavni razlozi su uglavnom ekonomske prirode. Amalgam nije štetan za ljude jer je živa u njemu čvrsto vezana za metale materijala. Koristi se više od stotinu godina i brojne studije potvrđuju njegovu neškodljivost.”
Unatoč tome što nije opasan niti štetan za pacijente, dentalni amalgam predstavlja opasnost za okoliš. Upravo je to primarni razlog Direktive Europske unije kojom se predviđa njegovo postupno ukidanje.
Iz Hrvatske komore dentalne medicine naglašavaju da je amalgam siguran terapijski materijal, no u suradnji s Ministarstvom zdravstva radit će se na njegovom postupnom ukidanju u skladu s europskim propisima.
Iako u nekim ordinacijama posljednja crna plomba ugrađena prije više od šest mjeseci, često su još uvijek prisutne prilikom pregleda pacijenata.
Doktorica dentalne medicine Danijela Danolić navodi: “Ima ih dosta, tamnih ispuna ima mnogo. Uglavnom kod starijih pacijenata.”
Izuzeće od EU Direktive vrijedi do srpnja ove godine, nakon čega će uvoz i proizvodnja amalgama biti zabranjeni, osim u specifičnim medicinskim situacijama.
Dr. Danolić pojašnjava: “To uključuje, na primjer, probleme s otvaranjem usta ili situacije gdje se ne može dugo održati suho radno polje, što je ključno za nove materijale. Također, postoje pacijenti koji izričito žele tamne ispune jer su zadovoljni njima i koriste ih godinama.”
Pacijenti koji se trenutačno odlučuju za bijele ispune plaćaju ih između 50 i 70 eura. Međutim, to bi se uskoro trebalo promijeniti.
Dr. Žurić ističe: “Pregovori su još uvijek u tijeku. Trenutačno su amalgamske plombe pokrivene HZZO-om od četvorke nadalje. Prijedlog je da neka vrsta bijelog materijala bude dostupna za sve zube, ali sve to ovisi o kvaliteti materijala i, na kraju, o financiranju.”
Ministarstvo zdravstva procjenjuje da će trošak novih ispuna državu godišnje stajati između 10 i 12 milijuna eura. Koji će materijali u potpunosti zamijeniti amalgam, još se razmatra.
Iz HZZO-a poručuju da će sve osigurane osobe koje su dosad imale pravo na amalgamske ispune, to isto pravo ostvarivati i za nove zamjenske materijale, na teret obveznog zdravstvenog osiguranja.
Procjenjuje se da se u Europi svake godine u okoliš ispusti oko 40 tona žive, velikim dijelom upravo putem crnih plombi. Cilj Europske unije je njihova potpuna zabrana do 2030. godine.
