Svakodnevni život može biti značajno otežan zbog probavnih smetnji poput nadutosti, nakupljanja plinova i želučanih problema. Dok su kod nekih pojedinaca te poteškoće povezane s medicinskim stanjima kao što su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), upalne bolesti crijeva (IBD) ili gastroezofagealni refluks (GERB), kod drugih se pojavljuju povremeno, često pod utjecajem stresa ili promjena u prehrani, kako navodi Index.
Iako se na internetu često pronalaze prijedlozi za izuzetno restriktivne dijete, nutricionisti ističu da je ključno odrediti specifične uzročnike problema. Stručnjaci su izdvojili nekoliko namirnica koje se najčešće povezuju s probavnim tegobama.
Šećerni alkoholi, među kojima su sorbitol, manitol, ksilitol i maltitol, često su prisutni u žvakaćim gumama bez šećera, proteinskim pločicama i desertima s niskim udjelom ugljikohidrata. Njihova loša apsorpcija u tankom crijevu rezultira zadržavanjem vode, a potom fermentacijom u debelom crijevu. To može dovesti do nadutosti, grčeva i proljeva, posebice kod osoba s IBS-om. Nutricionistice Ava Safir i Serena Pratt naglašavaju, prema pisanju EatingWella, da čak i minimalne količine ovih tvari mogu izazvati simptome kod osjetljivih pojedinaca.
Vlakna su neophodna za zdravlje crijeva, ali iznenadno povećanje njihovog unosa, posebno onih visoko fermentabilnih poput inulina, može izazvati nelagodu. Inulin se brzo fermentira u debelom crijevu, što kod osoba s IBS-om može pojačati stvaranje plinova i nadutost. Pratt upozorava da problem nije u samim vlaknima, već u njihovim koncentriranim količinama i naglim promjenama u prehrani. Postupno povećanje unosa obično je bolje podnošljivo za probavni sustav.
Kombucha, iako se smatra zdravim napitkom, može pogoršati nadutost i refluks. Nutricionistica Cheryl Harris objašnjava da su njezina kiselost i gaziranost glavni uzroci nelagode u gornjem dijelu trbuha. Neke vrste sadrže i dodatne fermentabilne sastojke koji potiču proizvodnju plinova. U provedenim studijama, nadutost i proljev bili su među najčešće prijavljenim nuspojavama.
Probiotici iz fermentirane hrane poput jogurta i kefira mogu biti korisni, no to se ne odnosi nužno na probiotike dodane prerađenoj hrani. Različiti sojevi probiotika djeluju različito i ne predstavljaju univerzalno rješenje za sve probavne probleme. Istraživanja ne podupiru općenitu preporuku probiotika za ublažavanje simptoma IBS-a.
Povremeni desert vjerojatno neće uzrokovati probleme, no redovit unos šećera može negativno utjecati na crijeva. Istraživanja sugeriraju da šećer smanjuje raznolikost crijevnih bakterija i potiče upalne procese. Slatka hrana često sadrži malo vlakana, što može smanjiti proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, koje su važne za crijevnu barijeru. Dugoročno, to može oslabiti otpornost probavnog sustava.
Stručnjaci naglašavaju da je cjelokupan prehrambeni obrazac važniji od pojedinačne namirnice. Raznolika prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama podržava stabilan mikrobiom. Zob osigurava topiva vlakna i beta-glukan, leća i grah hrane korisne mikroorganizme, dok chia sjemenke kombiniraju topiva i netopiva vlakna. Jogurt sadrži žive kulture, a bobičasto voće pruža vlakna i polifenole koji potiču rast dobrih bakterija.
