Neprecizni opisi poput “pakirano u” ili manjak podataka o zemlji porijekla trebaju vas zabrinuti. Težite transparentnosti. Proizvođači koji jasno navode podrijetlo, datume berbe i metode provjere vjerojatno cijene autentičnost svojih proizvoda.
Često uzimamo zdravo za gotovo dostupnost mediteranskog maslinovog ulja tijekom cijele godine, unatoč tome što se berba odvija isključivo od listopada do siječnja. Slično je i s vanilijom, koja se može naći u različitim oblicima, premda se njezina berba u ključnim regijama poput Madagaskara odvija tek nekoliko ljetnih mjeseci. Rijetko tko razmišlja o složenom globalnom lancu opskrbe koji mora besprijekorno funkcionirati kako bi ovi proizvodi bili stalno prisutni na policama. Međutim, taj sustav nije idealan, a rastući zahtjevi potrošača za svježim sastojcima po niskim cijenama, neovisno o prirodnim ciklusima rasta, stvaraju sve veće pukotine u tom lancu. Posljedica je porast prevara s hranom, a konačnu cijenu plaćaju kupci, izvještava Večernji list.
Prema DigiComplyju, platformi za usklađenost s prehrambenim propisima, a kako prenosi portal Food and Wine, prehrambena prijevara obuhvaća “različite namjerne radnje koje poduzima pojedinac ili tvrtka u prehrambenom sektoru s ciljem obmanjivanja potrošača”. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ovu pojavu naziva i ekonomski motiviranom kontaminacijom (EMA), koja se manifestira na više načina – uključujući kontaminaciju, pogrešno označavanje i zamjenu kvalitetnih sastojaka jeftinijima. Primjeri uključuju lažno deklariranje plodova mora kao skupljih vrsta, miješanje začina s biljnim dijelovima radi povećanja volumena ili razrjeđivanje sokova vodom radi većih zarada.
Maslinovo ulje često se nalazi na vrhu popisa proizvoda podložnih prevarama zbog svoje visoke cijene, globalne trgovine i poteškoća u provjeri autentičnosti bez laboratorijskih analiza. Krajem 2023. godine, španjolske i talijanske vlasti zaplijenile su preko 260.000 litara maslinovog ulja lažno označenog kao ekstra djevičansko te uhitile osumnjičene povezane s velikom međunarodnom prevarom. Guardian je 2024. godine izvijestio da je prijevara s maslinovim uljem u Europskoj uniji dosegnula rekordne razine, pri čemu je većina prevarenog ulja miješana s jeftinijim zamjenama i označena “obmanjujućim oznakama podrijetla”.
Med je još jedna namirnica često podložna kontaminaciji, s obzirom na velike oscilacije cijena i teškoće u otkrivanju prevara bez sofisticiranih testiranja. U studenom 2025. godine, portugalska agencija ASAE zaplijenila je pet tona krivotvorenog meda. U Turskoj, koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača meda, vlasti su tijekom samo nekoliko mjeseci prošle godine zaplijenile lažni med vrijedan gotovo 30 milijuna dolara.
Začini također predstavljaju problematičnu kategoriju. FDA upozorava da se osim miješanja s drugim biljnim dijelovima radi povećanja količine, ponekad koriste i “boje za začine” kako bi im se dodala specifična nijansa. To je posebno izraženo kod začina gdje boja značajno utječe na percepciju kvalitete. Navode da su u začinima poput čilija u prahu, kurkume i kumina pronađene boje na bazi olova i druge industrijske boje koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući rak.
Iako je gotovo nemoguće u potpunosti izbjeći prehrambene prijevare, nekoliko ključnih znakova može smanjiti rizik. Budite oprezni s cijenama koje se čine predobro da bi bile istinite. Proizvodnja autentičnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, meda i začina zahtijeva značajan trud; neobično niska cijena može ukazivati na razrjeđivanje ili zamjenu. Pažljivo čitajte etikete. Nejasni izrazi poput “pakirano u” ili nedostatak informacija o zemlji podrijetla trebali bi vas upozoriti. Tražite transparentnost. Brendovi koji jasno navode izvore, datume berbe i metode testiranja vjerojatno cijene autentičnost. Kad god je moguće, kupujte cijele proizvode. Cijeli začini, ulja s jednim podrijetlom i sirovi med općenito su manje podložni kontaminaciji od visoko prerađenih proizvoda.
Vjerujte svojim osjetilima. Neuobičajeni mirisi, blagi okusi ili čudne teksture mogu signalizirati da proizvod nije onakav kakvim se predstavlja. Osim što predstavlja neugodnost, prehrambena prijevara može imati i smrtonosne posljedice. FDA je izdvojila slučaj iz 2008. godine u Kini, kada su proizvođači dječje formule dodali melamin (kemikaliju koja se koristi u plastici) kako bi lažno prikazali veći udio proteina u prahu. To je uzrokovalo zatajenje bubrega kod dojenčadi, rezultiralo s 50.000 hospitalizacija i “najmanje” šest smrtnih slučajeva.
Nadalje, prehrambena prijevara nosi iznimno visoke troškove. Iako je teško precizno procijeniti njezin ekonomski utjecaj jer je cilj da ostane neprimijećena, FDA procjenjuje da ona vjerojatno “pogađa 1% globalne prehrambene industrije, uz godišnji trošak od oko 10 do 15 milijardi dolara, dok neke novije stručne procjene tu brojku podižu čak na 40 milijardi dolara godišnje.” Ovaj problem, čini se, samo raste. Prema izvješću DigiComplyja, između 2020. i 2023. godine, incidenti prehrambene prijevare porasli su za impresivnih 1.041%. “To ukazuje na značajnu promjenu rizika s kojima se suočavaju globalni lanci opskrbe hranom,” dodaje izvješće.
