Katolička crkva danas obilježava dva važna događaja: Međunarodni dan molitve i, istovremeno, Međunarodni dan podizanja svijesti o trgovini ljudima. Riječ je o ozbiljnom obliku organiziranog kriminala koji, prema procjenama Ujedinjenih naroda, godišnje pogodi između dva i četiri milijuna ljudi. Vatican News izvještava da su najčešće žrtve mlade žene i djeca.
Ova inicijativa pokrenuta je 2015. godine odlukom pape Franje, koji je ustanovio Međunarodni dan molitve i podizanja svijesti o borbi protiv trgovine ljudima. Datum obilježavanja poklapa se s blagdanom svete Jozefine Bakhite. Papa Franjo je više puta istaknuo da je trgovina ljudima “pošast” koja duboko narušava ljudsko dostojanstvo.
Sveta Jozefina Bakhita, i sama žrtva trgovine ljudima još kao dijete, postala je zaštitnica svih žrtava tog zlodjela, kao i svoje domovine Sudana. Značajna je i kao prva redovnica afričkog podrijetla u Europi. Njezino proglašenje svetom dogodilo se 2000. godine, od strane pape Ivana Pavla II. Upravo je njezin spomendan, 8. veljače, papa Franjo odredio kao Međunarodni dan molitve i promišljanja s ciljem suzbijanja trgovine ljudima.
Dvanaesto izdanje ovog globalnog događaja, posvećenog podizanju svijesti o trgovini ljudima, molitvi za žrtve i konkretnim akcijama za suzbijanje ovog fenomena, odvija se pod geslom: “Mir počinje s dostojanstvom: Globalni poziv na suzbijanje trgovine ljudima”, kako prenosi Vatican News. Taj isti izvor dodaje da nas “Papa Lav XIV. podsjeća na važnost poštivanja jednog od najvažnijih načela pojedinca: ljudsko dostojanstvo kao ključni oslonac u izgradnji istinskog mira.” Euharistijsko slavlje planirano je za danas rano prijepodne u Bazilici sv. Petra, nakon čega će uslijediti molitva Anđeo Gospodnji s papom Lavom.
Ujedinjeni narodi objavili su alarmantne statistike: godišnje se trguje s dva do četiri milijuna ljudi, a godišnji prihod od trgovine ljudima kreće se između sedam i trinaest milijardi dolara. UN naglašava da zarada od trgovine ljudima i ilegalnih migracija doseže razinu usporedivu s trgovinom drogom. Većinu žrtava ovog oblika organiziranog kriminala, gotovo osamdeset posto, čine mlađe žene i djeca, pri čemu je sedamdeset posto tih žena prodano radi seksualnog iskorištavanja.
Osim prisilne prostitucije, žrtve su često izložene i drugim oblicima iskorištavanja, uključujući pornografiju, prisilne brakove, ropski rad, prosjačenje, nezakonito usvajanje i trgovinu ljudskim organima. Muškarci, koji čine manji dio žrtava, najčešće završe kao prisilni radnici.
Eurostat je krajem 2025. godine objavio izvješće o trgovini ljudima koje pokriva razdoblje od 2013. do 2023. Prema tom izvješću, u Europskoj uniji je u spomenutih deset godina zabilježeno preko 83.000 žrtava trgovine ljudima. Iako je seksualno iskorištavanje i dalje dominantan oblik, od 2019. godine bilježi se značajan porast slučajeva prisilnog rada, za čak 70,5 posto. Ovaj trend doveo je i do značajnog povećanja broja muških žrtava. Broj žrtava trgovine ljudima iz zemalja izvan EU-a utrostručio se.
