Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije najavilo je opsežne promjene koje će zahvatiti Prekršajni zakon, Zakon o odvjetništvu te Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Ove izmjene, kako je potvrdio ministar Damir Habijan, imaju za cilj modernizaciju pravnog sustava, usklađivanje s europskim normama i povećanje učinkovitosti u rješavanju sudskih predmeta.
Prezentacija predloženih novina održana je jučer u nadležnom ministarstvu, a najveće se reforme očekuju upravo unutar Prekršajnog zakona. Ključne inovacije obuhvaćaju uvođenje obvezne e-komunikacije, te planirano tonsko snimanje glavnih rasprava, što bi trebalo biti implementirano do srpnja 2027. godine.
Najznačajniji utjecaj ovih izmjena osjetit će se u sustavu naplate novčanih kazni. Predlaže se ukidanje dosadašnje mogućnosti plaćanja samo dvije trećine izrečene kazne, dok će se istovremeno podići maksimalni iznosi kazni. Ova odluka rezultat je analize sudske prakse koja je pokazala da nakon izdavanja obveznog prekršajnog naloga od strane MUP-a, stranke često podnose prigovore, a sudovi potom u čak 80 posto slučajeva ublažavaju predložene kazne. Zabilježeno je i da sudovi u 49 posto slučajeva smanjuju iznose predloženih kazni.
Kako bi se zaustavila ova praksa, ukida se popust na plaćanje dvije trećine novčane kazne izrečene sudskom presudom. Nadalje, maksimalna novčana kazna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi značajno će se povećati. Dosadašnji maksimum od približno 663 eura po obveznom prekršajnom nalogu raste na 1000 eura. Kazne za naplatu na mjestu počinjenja prekršaja poskupjet će s oko 265 eura na 380 eura, dok se najviši iznos kazne za pisano ili usmeno upozorenje povećava sa 132 na 300 eura.
Ministar Habijan naglasio je da od oko 1,3 milijuna sudskih predmeta godišnje, približno 120.000 otpada na prekršajne postupke, od čega oko 60 posto čine prometni prekršaji. Podaci Ministarstva financija pokazuju da se naplati tek polovica izrečenih novčanih kazni, što, prema ministrovim riječima, ukazuje na neostvarenu svrhu kažnjavanja i potvrđuje potrebu za ovim zakonskim izmjenama. Analiza sudske prakse također je otkrila da su sudovi u 57 posto slučajeva skloni ublažiti i policijske prijedloge za zabranu upravljanja vozilima, skraćujući prosječno trajanje takvih zabrana za tri mjeseca.
