Hrvatska Država Priprema Prodaju Spomen-Doma u Kumrovcu: Javni Natječaj Pred Vratima

Hrvatska Država Priprema Prodaju Spomen-Doma u Kumrovcu: Javni Natječaj Pred Vratima

Državna imovina, posebno nekretnine, smatra se jednim od najdragocjenijih resursa Republike Hrvatske, premda se godinama kritizira njezina nedovoljna iskorištenost i neučinkovito upravljanje. Mnoge nekretnine ostaju zapuštene ili se ne koriste ni u komercijalne ni u javne svrhe.

U dosadašnjem razdoblju donesene su dvije strategije i više puta su mijenjani zakoni vezani uz upravljanje državnim nekretninama i pokretninama. Trenutno je u tijeku javna rasprava o nacrtu nove strategije, koja će obuhvatiti razdoblje do 2035. godine.

Prema ovom prijedlogu, plan je da se u sljedećih deset godina ostvari prihod veći od 1,23 milijarde eura od upravljanja nekretninama i pokretninama u državnom vlasništvu.

Očekuje se da će prihodi od upravljanja imovinom u sljedećem desetljeću premašiti 1,2 milijarde eura, što je gotovo pet puta više u usporedbi s razdobljem od 2016. do 2024. godine.

Za usporedbu, u devetogodišnjem razdoblju od 2016. do 2024. godine, državni proračun je od upravljanja i raspolaganja nekretninama Republike Hrvatske ostvario nešto više od 224 milijuna eura prihoda od nefinancijske imovine. Od toga je gotovo 70 posto, odnosno 153 milijuna eura, poteklo od prodaje zemljišta i nekretnina, uključujući stanove, poslovne prostore i garaže.

Portal Poslovni.hr izvještava da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine definiralo tri ključna razvojna pravca za sljedeće desetljeće. Prvi je povećanje investicijskog potencijala strateški važnih nekretnina kroz aktivaciju neiskorištenih resursa te učinkovitiju pripremu i razvoj projekata. Drugi smjer je poboljšanje upravljanja nestrateškim nekretninama smanjenjem tog dijela portfelja i njegovom bržom aktivacijom. Treći se fokusira na pokretnine privremeno oduzete u kaznenim postupcima, od vozila i tehničke opreme do umjetničkih djela.

Uz desetogodišnji strateški plan, tim ministra Branka Bačića izradio je i godišnji plan provedbenih aktivnosti za 2026. godinu, koji je poslan na e-savjetovanje. Ovaj plan detaljno navodi konkretne zadatke i projekte za realizaciju u tekućoj godini. U kontekstu strateški važnih nekretnina, planirano je formiranje projektnih timova za osam projekata, s ciljem uvođenja projektnog pristupa upravljanju.

Među tim projektima su tri u Zadarskoj županiji (Golf Ladina – Novigrad, Vrata Zadra te Mačjak – Šumljak, Lukoran, otok Preko), dva u Istarskoj županiji (Saccorgiana u Puli te Campanož u Medulinu), kao i projekti Krmača (otok Korčula), zemljište bivše Valjaonice cijevi Sisak te nekadašnji vojni kompleksi Velebit V2 i Velebit V3 u Delnicama.

Za ukupno deset projekata predviđena je izrada hodograma aktivnosti tijekom ove godine. Većina njih nalazi se na Jadranu (od Perne u Orebiću do dječjeg sela Promajna u Baškoj Vodi te nekoliko u Zadarskoj i Istarskoj županiji), ali hodogram aktivnosti trebao bi dobiti i Projekt Kamp Jarun u Zagrebu. Tri projekta – Turistička zona Privlaka, Dječje selo Promajna i Kamp Peruštine – trebaju do 2026. godine imati gotove predinvesticijske studije, ispitivanja tržišta, promotivne materijale te provedene javne natječaje.

Nadalje, očekuje se skori javni natječaj za Spomen-dom Kumrovec, kompleks koji obuhvaća tri građevinske cjeline ukupne bruto površine 8400 četvornih metara. Procjena vrijednosti je u završnoj fazi, a načelnik općine, Robert Šplajt, još je u proljeće prošle godine izjavio kako ozbiljni investitori, zainteresirani za prenamjenu objekta u hotel visoke kategorije, nestrpljivo iščekuju raspisivanje natječaja.

Među mjerama definiranima u godišnjem planu za 2026. godinu nalazi se i nabava nekretnina za smještaj tijela državne uprave i drugih korisnika državnog proračuna. Konkretno, planira se kupnja dvije zgrade u Zagrebu: zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici te zgrade Vjesnika, kako navodi Poslovni.hr.

Istovremeno, projekcija prihoda od upravljanja državnim nekretninama i pokretninama predviđa više od 75 milijuna eura. Od tog iznosa, oko 35 milijuna eura namijenjeno je državnom proračunu, približno 28 milijuna eura društvu Državne nekretnine, dok preostali dio pripada jedinicama lokalne samouprave.