Geotermalni zamah u Hrvatskoj: Virovitica predvodi novi val energetskih bušenja

Geotermalni zamah u Hrvatskoj: Virovitica predvodi novi val energetskih bušenja

Hrvatska sve snažnije prihvaća geotermalnu energiju, prepoznajući je kao ključan izvor za svoju energetsku budućnost. Nakon što su prošle godine uspješno okončana istraživanja u četiri grada, Virovitica je postala novo žarište bušenja, označavajući početak nove ere u korištenju zemaljske topline, kako izvještava Poslovni.

U Virovitici su započeli pripremni radovi na bušotini nazvanoj VirGT-1, s ciljem iskorištavanja geotermalne energije za sustave grijanja i poticanje održivog razvoja. Predviđena dubina bušotine iznosi približno 1300 metara, a svrha je analiza geoloških formacija i detekcija potencijalnih rezervoara geotermalne vode. Inicijativa se provodi na istražnom području “Virovitica 2”, koje obuhvaća Viroviticu i općinu Lukač, a realizira je tvrtka Crosco pod nadzorom Agencije za ugljikovodike. Trenutno se radovi odvijaju na dubini od oko 600 metara, gdje se očekuju temperature fluida između 60 i 70 stupnjeva Celzijusa. Predviđeno trajanje kompletnog postupka bušenja i istraživanja je oko 45 dana.

Geotermalna voda iz Virovitice predviđena je za zagrijavanje Veleučilišta, Studentskog doma, restorana, kafića, dječjeg vrtića te Treće osnovne škole. Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike, naglašava da je ovaj pothvat integralni dio šireg plana istraživanja geotermalnog potencijala namijenjenog centraliziranim sustavima grijanja. Agencija aktivno podupire razvoj geotermalne energije, s posebnim naglaskom na toplinarstvo. U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), uspješno su locirane četiri istražne bušotine u Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću, gdje su zabilježene značajne količine tople vode. Krpan izražava nadu da će Virovitica nastaviti ovaj uspješan trend.

Vedran Špehar, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, podvlači važnost ovakvih projekata za energetsku tranziciju zemlje. Glavni cilj je zamijeniti fosilna goriva u sustavima grijanja ekološki prihvatljivim energentom bez ugljičnog otiska, što će rezultirati smanjenjem negativnog utjecaja na okoliš te osigurati dugoročno održivo i cjenovno prihvatljivo grijanje za lokalno stanovništvo. Osim toga, projekt će stimulirati razvoj poduzetništva i poljoprivrede, uključujući stakleničku proizvodnju i sušare. U tekućoj fazi projekta uloženo je oko pet milijuna eura, sredstva osigurana iz državnog proračuna.