Manifestacija “Seljačka buna”, tradicionalno održana u Donjoj Stubici, ponovno je privukla mnoštvo ljudi, a ključni likovi, Franjo Tahy i Matija Gubec, podijelili su svoja tumačenja povijesnih zbivanja i procesa organizacije. Zadovoljstvo događajem, unatoč izmjeni lokacije, izrazio je gradonačelnik Donje Stubice, Nikola Gospočić, naglasivši važnost suradnje i angažmana volontera.
Zdravko Grabušić, glumac u ulozi Franje Tahyja, osvrnuo se na događaje iz 1573. godine, braneći Tahyjev karakter od povijesnih optužbi. “Oni su mi apsolutno nužni. Pa ako ste pratili, mogli ste primijetiti da sam ja kao plemićki gospodar činio sve kako bi se izbjegao rat,” izjavio je Grabušić, podsjećajući na svoje borbe protiv Turaka prije same bune. “Na kraju krajeva, vidite, cijelu sam godinu ratovao protiv Turaka i došao sam se sada preko zime odmoriti. Oni su tada podigli bunu.” Prema Grabušićevim riječima, Tahy je seljacima savjetovao da se ne bune jer nemaju oružje kojim bi se suprotstavili njegovoj vojsci. “Nemojte. Nemojte, ljudi, nemate oružja, imate motike, imate lopate, imate ne znam što, ali to nije ono što ja imam kao vojsku.” Grabušić je istaknuo da su seljaci željeli moć i dominaciju, što je dovelo do sukoba. “I sada se dogodilo što se dogodilo. Na kraju će opet ispasti da je Franjo Tahy kriv. A nije. Svi ste barem svjedočili da nije bilo tako.”
Grabušić je također komentirao visinu nameta, koje smatra minimalnima, te je naglasio svoje poštovanje prema vlasti i zakonu, pozivajući se na biskupa Draškovića. “Mislim da su nameti minimalni, tih 10%, a vidjet ćete, Tahy će u pravo vrijeme pokazati da su to minimalni nameti. A to nije u mojoj nadležnosti, znate. Ja poštujem vlast. To će valjda sud u Zagrebu odrediti. Što se mene tiče, ja bih ga rado financirao, ali moram poštivati zakon.”
Glumac je progovorio i o pripremama za ulogu, ističući kako mu je najzahtjevnije puštanje brade. “Najteže mi je od svega što moram pustiti ovu ogromnu bradu. I vjerujte, čim dođem kući, prvo što ću napraviti je obrijati bradu, potpuno. Jer ne mogu ni normalno jesti, a kad dođem među ljude, izgledam praktički više kao pračovjek.” Grabušić naglašava izniman napor organizatora. “Mislim da se dečki mnogo više pripremaju. Užasno mnogo vremena i truda uloženo je u organizaciju svega ovoga. Ja tu imam samo jednu od glavnih uloga, ali sve ovo okolo, ova logistika, znači glazba, strijelci, uvježbavanje, jedna proba, druga proba, odore, organiziranje vitezova iz drugih dijelova Hrvatske, druge viteške skupine.” Posebno je istaknuo složenost opremanja viteških skupina u usporedbi s kmetskom vojskom, što zahtijeva oklope, zastave i povijesno točne odore. Prisjetio se i Zlatka Mirta, prvog Gupca, koji je preminuo prije sedam, osam godina. “Graba, ovo je moja posljednja buna,” bile su riječi Mirta, kojih se Grabušić prisjetio s tugom. “Nisam znao da je njegovo zdravstveno stanje tako loše, nažalost, on je poslije preminuo.” Grabušić je dodao kako ni on neće vječno glumiti Tahyja, te da će uskoro doći netko mlađi.
Igor Frajtag, koji portretira Matiju Gupca, istaknuo je hrabrost seljaka. “Malo je nedostajalo. Seljaci su bili žestoki. Bili su do posljednje kapi kmetske krvi. Više nisu imali što izgubiti.” Frajtag vjeruje da bi seljaci pobijedili da nije bilo baruta i Gašpara Alapića, što bi preokrenulo tijek povijesti. “Seljaci bi pobijedili 1573. Tko zna kako bi to sada izgledalo. Kako bi se povijest odvijala.” Naglasio je kvalitetnu organizaciju bune i veliki trud uložen od strane malog broja pojedinaca. “Mislim da je ovo napravljeno vrlo dobro i kvalitetno. Puno truda, puno muke na malu šačicu ljudi.”
Frajtag je zaključio da buna i dalje traje u ovom kraju. “Buna uvijek traje. Nikada nema kraja toj buni. Mi cijelu godinu polako, polako radimo na buni. Nabavljamo opremu, pripremamo se, slažemo scenarij, prikupljamo ideje kako bismo ovdje napravili što veći i jači spektakl.” O svojoj ulozi je rekao: “Prilično sam obuzet, zar ne. Zaključili smo da postoji taj jedan Gupčev sindrom, da to više nije samo uloga, zar ne, nego da je to dijagnoza.”
Gradonačelnik Donje Stubice, Nikola Gospočić, izrazio je iznimno zadovoljstvo manifestacijom unatoč početnim sumnjama zbog premještanja lokacije. “Moram priznati da smo imali mali strah s obzirom na to da smo mijenjali lokaciju, to je novi izazov jer sve ono što funkcionira na jednoj lokaciji ne mora nužno funkcionirati na drugoj. Jer je lokacija nešto manja, tako da smo opet imali osjećaj kao da to organiziramo prvi put.” Međutim, uhodana ekipa Vitezova družbe zlatnog kaleža, Turističke zajednice i Grada pokazala se iznimno sposobnom. “Očito je taj tim ljudi koji je uključen iz Vitezova družbe zlatnog kaleža, turističke zajednice i nas u gradu već toliko uhodan da to možemo organizirati na svim lokacijama u gradu, tako da sam apsolutno zadovoljan i sretan.” Gospočić je također istaknuo veliki broj posjetitelja, procijenivši ga na oko 15.000, te je naglasio prednosti blizine Zagreba i bogatstvo ponuđenih sadržaja. “Odaziv je i dalje velik. Mislim da buna sama po sebi privlači velik broj posjetitelja u naš kraj. Blizina Zagreba je, naravno, još jedna pozitivna stvar za nas. I moram priznati da kvaliteta i sadržaj koji nudimo, od kulturnog, povijesnog, glumačkog, turističkog, ugostiteljskog, privlači ljude u naš kraj i zaista smo sretni.” Posebno je pohvalio rad gotovo 80 volontera i komunalnog pogona koji su osigurali urednost i funkcionalnost manifestacije. “Ono s čim smo također zadovoljni, moram napomenuti, jest da tu sudjeluje gotovo 80 volontera koji tijekom dana rade na parkingu kako bi se svi ljudi normalno parkirali i otišli kućama, te moj komunalni pogon kako bi sve bilo čisto, da nemamo smeća po gradu.” Pripreme za sljedeću manifestaciju počinju već u ponedjeljak, s obzirom na to da se za dvije godine obilježava velika 20. godišnjica Seljačke bune. “Priprema je počela u trenutku kada je rečeno da je ovogodišnja bitka završena. Još imamo koncerte, naravno, ali već u ponedjeljak imamo prvi sastanak radnog tima jer za dvije godine nam predstoji velika manifestacija 20 godina Seljačke bune.”
