Hrvatska se suočava s potencijalnim smanjenjem broja stanovnika za oko 600.000 u narednih četvrt stoljeća, što je izazvalo ponovnu raspravu o demografskim mjerama i budućnosti države, potaknuto upozorenjima Eurostata i Ujedinjenih naroda.
Ova tema bila je predmet emisije Otvoreno na HTV-u, gdje su o demografskim politikama, radu Ministarstva demografije i useljeništva te o nadolazećem Zakonu o demografskoj obnovi razgovarali saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok, državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Mladen Barać te voditeljica Odjela za migracije i demografska istraživanja Instituta za istraživanje migracija, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi.
Zastupnica Anita Curiš Krok istaknula je, među ostalim, kako za poboljšanje demografskih trendova nisu dostatna samo veća financijska ulaganja, već je neophodan i čitav niz drugih mjera.
“U SDP-u uvijek podržavamo unapređenje prava naših sugrađana, no politike rodiljnih naknada i obiteljske politike ne smiju se temeljiti isključivo na novčanim transferima i izgradnji infrastrukture. Ključne su usluge, usklađivanje privatnog i poslovnog života, fleksibilno radno vrijeme za majke, dostupnost vrtića i pristupačno stanovanje za mlade obitelji, jer kako osnovati obitelj bez vlastitog doma?” zapitala se Curiš Krok.
Navela je i mjere poput produljenog boravka u školi za djecu do četvrtog razreda te univerzalni dječji doplatak, koje SDP predlaže već godinama.
“Nužno je naglasiti da demografska politika mora biti sustavna, jer kratkoročna rješenja nisu dovoljna za zadržavanje građana u Republici Hrvatskoj, niti za motiviranje povratnika da se vrate. Razoračarani smo brojem povratnika, no ljudi jednostavno ne vide perspektivu niti osjećaju pravednost i sigurnost; kada jednom odu živjeti u uređenu zemlju, povratak je vrlo težak,” naglasila je saborska zastupnica.
Na pitanje o sadržaju Zakona o demografskoj obnovi, Anita Curiš Krok naglašava potrebu za dugoročnom i inkluzivnom demografskom politikom. Dodala je kako Hrvatska ima jednu od najnižih plaća u Europskoj uniji, dok su troškovi života iznad prosjeka EU, svaki treći umirovljenik živi u riziku od siromaštva, a povratnici se suočavaju s administrativnim preprekama.
“Moramo se usredotočiti na ljude koji žive u Republici Hrvatskoj i koje moramo zadržati. Demografska politika ne smije ovisiti o političkim ciklusima, već mora biti utemeljena na stvarnim potrebama građana. Ona se ne sastoji samo od novčanih transfera, već i od ravnomjernog regionalnog razvoja cijele Republike Hrvatske, a tu su važni i zdravstvena politika, mirovinski sustav, te tržište rada,” poručila je Curiš Krok.
Istaknula je kako u SDP-u uvijek naglašavaju da Hrvatska mora imati jasnu i ozbiljnu demografsku politiku koja se temelji na potrebama građana, a ne na stajalištima vladajuće koalicije.
“U Hrvatskoj i radnik mora imati sigurnost, poslodavci moraju imati predvidljivost, dok mladi trebaju ostati i zasnovati obitelj, a to je moguće samo na temelju kvalitetnih mjera i usluga koje im možemo ponuditi,” komentirala je Anita Curiš Krok.
Objasnila je da se struktura obitelji promijenila, a problem je nedostatak “baka servisa”, zbog čega djeca moraju u vrtiće koji nisu dostupni.
“Nažalost, imamo i sve starije stanovništvo, mirovine su niske i država bi se trebala brinuti za njih, a problem je što više nema ni međugeneracijske solidarnosti. U Hrvatskoj ne postoji ni sustav palijativne skrbi. U svakom slučaju, potreban je bolji mirovinski sustav i zdravstvena zaštita, a ne čekanje na preglede godinu do godinu i pol dana. Sve to tjera naše stanovnike iz Hrvatske, a one koji su otišli, ne potiče na povratak,” kazala je Curiš Krok te zaključila kako optimizam nikome neće osigurati posao, stan niti potrebne usluge kako bi mogli imati djecu i gledati ih kako odrastaju u Hrvatskoj.
