S dolaskom proljeća, mnogi osjete želju da prilikom šetnje prirodom uberu buket vjesnika proljeća. Međutim, unatoč prividnoj brojnosti, branje proljetnica strogo je regulirano propisima, a nepoštivanje istih može rezultirati značajnim novčanim kaznama, kako prenosi Večernji list.
Bit problema leži u činjenici da su proljetnice trajnice, biljke koje preživljavaju zimu pod zemljom u obliku lukovica, gomolja ili podanaka, a nadzemni dijelovi im svake godine odumiru te ponovno izrastaju u proljeće. Ukoliko se cijele biljke, posebice s lukovicom, iščupaju, one se trajno uklanjaju iz svog prirodnog staništa, čime se njihove populacije drastično ugrožavaju. Osim toga, proljetnice predstavljaju primarni izvor hrane za pčele i druge oprašivače koji se aktiviraju nakon zimskog mirovanja. Njihova istinska ljepota najpotpunije dolazi do izražaja u prirodi, gdje će ih moći promatrati i buduće generacije, dok u vazi uvenu za manje od 24 sata. Upravo iz tih razloga, država je Zakonom o zaštiti prirode uspostavila rigorozna pravila, premda mnogi još uvijek nisu upoznati s njima.
Zakon o zaštiti prirode dijeli proljetnice u dvije osnovne kategorije. Prva kategorija obuhvaća strogo zaštićene vrste čije je branje, sakupljanje, uništavanje ili prodaja apsolutno zabranjeno. Među njima su upečatljiva kockavica (Fritillaria meleagris), velecvjetni kukurijek (Helleborus niger), ali i vrste poput velebitske degenije, runolista te biokovskog zvončića. Sakupljanje ovih vrsta dopušteno je isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja, uz prethodno odobrenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Svako drugo prikupljanje smatra se ozbiljnim prekršajem.
Drugu kategoriju čine zavičajne divlje vrste, u koju spadaju najprepoznatljivije proljetnice poput visibabe, mirisne ljubice, pasjeg zuba, drijemovca, zvončića, šafrana, jaglaca i šumarice. Iako se buketići ovih biljaka često mogu naći na tržnicama, to ne znači da ih je dopušteno brati u komercijalne svrhe. Za prodaju ili preradu neophodno je ishoditi dozvolu nadležnog ministarstva. Međutim, građanima je dozvoljeno branje ovih vrsta za osobne potrebe, ali u precizno ograničenim količinama. Prema pravilniku, dnevno je dozvoljeno ubrati najviše pet stručaka (količina koja stane između palca i kažiprsta), do dva kilograma stabljika s listovima i cvjetovima, ili do pet komada podzemnih dijelova poput lukovica.
Kako bi osigurala provedbu zakonskih odredbi, inspekcija zaštite prirode pri Državnom inspektoratu provodi pojačane nadzore diljem Hrvatske s dolaskom proljeća. Posebna pažnja usmjerena je na tržnice, gdje se često ilegalno prodaju buketići bez potrebnih dozvola. Svake godine obavlja se više od stotinu takvih kontrola. Primjerice, tijekom prošle godine provedeno je 136 nadzora, a pokrenuto je šest prekršajnih postupaka, uglavnom zbog prodaje visibaba, gljiva te strogo zaštićenog kukurijeka. Sankcije za prekršitelje su izuzetno visoke i ozbiljne. Fizičkim osobama koje beru zaštićene vrste radi prodaje prijete kazne u rasponu od 929 do gotovo 4000 eura, dok se za pravne osobe te kazne mogu popeti do vrtoglavih 26.500 eura.
Osim ekološkog značaja, proljetnice su pune zanimljivosti. Primjerice, visibaba generira vlastitu toplinu, u rasponu od osam do deset stupnjeva Celzija, što joj omogućuje otapanje snijega oko sebe i rano nicanje. Unatoč svojoj otrovnosti, koristi se u farmaciji za proizvodnju lijekova. S druge strane, mirisna ljubica je jestiva i posjeduje ljekovita svojstva. Njezini mladi listovi obiluju vitaminom C i mogu se pripremati poput špinata, dok se cvjetovi koriste za ukrašavanje kolača ili kao dodatak salatama. Umjesto da ih berete, riskirajući visoke kazne i nanoseći štetu prirodi, stručnjaci savjetuju da u ljepoti proljetnica uživate na drugačiji način. Preporučuju fotografiranje kako biste sačuvali trajnu uspomenu. Svoje fotografije možete čak koristiti za doprinos znanosti sudjelovanjem u akciji “Jeste li ih vidjeli?” koju organizira Ministarstvo zaštite okoliša. Putem aplikacije iNaturalist, svatko može poslati fotografiju uočene proljetnice, a ti podaci pomažu stručnjacima u praćenju rasprostranjenosti vrsta, što je u kontekstu klimatskih promjena ključno za njihovo očuvanje, izvještava Večernji list.
