Vozači su na nekim benzinskim postajama uočeno pojačano punjenje spremnika, pri čemu mnogi nastoje izbjeći predviđeni rast cijena.
Kako piše Slobodna Dalmacija, sukobi na Bliskom istoku ponovno su destabilizirali svjetska energetska tržišta, a analitičari predviđaju da će se posljedice uskoro odraziti i na vozače u Hrvatskoj. Očekuje se da će rast cijena sirove nafte na globalnim burzama uzrokovati novo poskupljenje goriva u maloprodaji u nadolazećim tjednima.
Trenutačno se cijene Eurosupera 95 kreću od 1,42 do 1,48 eura po litri na hrvatskim benzinskim crpkama, dok je Euro dizel približno 1,45 eura. S obzirom na to da je Bliski istok ključna regija za globalnu proizvodnju i transport nafte, svaka ozbiljnija nestabilnost tamo izaziva zabrinutost zbog mogućih poremećaja u opskrbi, što automatski potiče rast cijena na referentnim tržištima.
Cijena nafte na svjetskim robnim burzama trenutno iznosi oko 81 dolar po barelu. Istodobno, tržište plina također bilježi porast cijena od približno deset posto. Budući da Hrvatska uvozi značajan dio goriva, ovakva kretanja brzo se odražavaju na cijene na domaćim benzinskim postajama. Dok Hrvatska tek očekuje prilagodbe, susjedna Bosna i Hercegovina već je zabilježila promjene.
Na benzinskim crpkama diljem BiH jučer su korigirane cijene, a gorivo je već poskupjelo. To ukazuje na mogućnost sličnog trenda u Hrvatskoj. Energetski stručnjaci predviđaju da bi umjeren porast cijene sirove nafte zbog sukoba mogao dovesti do poskupljenja goriva od 5 do 15 centi po litri. Međutim, u slučaju jače eskalacije, cijena goriva mogla bi porasti za 15 do 30 centi po litri ili čak i više.
To bi značilo da bi litra Eurosupera 95 potencijalno mogla premašiti 1,60 eura, a cijena dizela kretala bi se u sličnom rasponu, ovisno o dinamici globalnog tržišta. Strah od novog udarca na kućne budžete već je izazvao reakcije među građanima.
Na pojedinim benzinskim crpkama primijećeno je pojačano točenje goriva, jer su se neki vozači odlučili napuniti svoje spremnike unaprijed kako bi izbjegli buduća poskupljenja. Iako stručnjaci naglašavaju da nema razloga za paniku, iskustva iz prijašnjih kriza pokazuju da sama najava poskupljenja često potakne val preventivnog točenja goriva. Takvo ponašanje kratkoročno može povećati potražnju i dodatno pojačati pritisak na tržište.
Za kućanstva koja često koriste vozila, to bi moglo značiti osjetan porast mjesečnih izdataka, osobito u kontekstu već povišenih cijena hrane i drugih energenata. U prethodnim kriznim razdobljima Hrvatska je intervenirala ograničavanjem marži i prilagodbom trošarina kako bi ublažila nagli rast cijena goriva. Hoće li se slične mjere primijeniti i ovaj put, ovisit će o opsegu poskupljenja i trajanju geopolitičke nestabilnosti.
