Mnogi smatraju krumpir namirnicom loše reputacije, no zapravo je iznimno bogat hranjivim tvarima. Postavlja se pitanje što se zbiva u organizmu ako ga svakodnevno jedemo?
Često se misli da je batat zdraviji izbor od običnog krumpira, ali to nije točno. Razmislite što se događa s vašim tijelom pri svakodnevnoj konzumaciji krumpira. Kada se spomenu ugljikohidrati, krumpir je obično jedna od prvih namirnica koja nam padne na pamet. Uobičajeno je poznato da jela poput pomfrita nisu toliko zdrava kao, recimo, štapići mrkve ili celera. Pretjerana konzumacija prženih jela od krumpira može čak povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti zbog visokog udjela masti i soli.
Ipak, unatoč negativnoj percepciji, krumpir je nutritivno izuzetno vrijedna namirnica. Opskrbljuje tijelo kompleksnim ugljikohidratima i brojnim drugim korisnim sastojcima. Primjerice, krumpir srednje veličine s korom, težine oko 213 grama, sadrži otprilike 164 kalorije, 4,5 grama vlakana, gotovo 20% preporučenog dnevnog unosa kalija, 46% preporučenog dnevnog unosa vitamina C te 4,4 grama biljnih proteina. Uz to, obiluje vitaminima, uključujući vitamin B6.
“Uvriježeno je mišljenje da je batat zdraviji, no to nije precizno”, ističe nutricionistica Ejmi Gudson. “Nutritivna vrijednost ovih dviju namirnica je vrlo slična. Bijeli krumpir sadrži više kalija, dok batat obiluje beta-karotenom, koji mu daje karakterističnu narančastu boju. Evo što se događa s vašim organizmom ako krumpir uvrstite u svakodnevnu prehranu:”
Zdravlje vaših crijeva može se poboljšati. Kad se krumpir jede vruć, njegov škrob se brzo pretvara u glukozu, što dovodi do porasta šećera u krvi. Međutim, škrob u ohlađenom krumpiru, poznat kao škrob tipa 3, djeluje kao topljivo i netopljivo vlakno. Zbog svoje otpornosti na probavu, šećeri iz takvog škroba ne ulaze u krvotok. Umjesto toga, otporni škrob putuje do debelog crijeva, gdje ga fermentiraju korisne bakterije, služeći im kao prebiotik.
Konzumacijom krumpira lako ćete postići osjećaj sitosti. Porcija krumpira, koja je niske kalorijske vrijednosti, bogata vodom te umjereno vlaknima i proteinima, može biti korisna za mršavljenje, pogotovo s obzirom na brzinu kojom nas zasiti.
Krumpir može doprinijeti debljanju. Sam po sebi, krumpir nema mnogo kalorija, no način pripreme i veličina porcije su ključni. Na primjer, jedna šalica gratiniranog krumpira s maslacem, krušnim mrvicama, cheddar sirom i mlijekom ima 323 kalorije i 11,6 grama zasićenih masti. Redovita konzumacija pomfrita također je povezana s debljanjem. Istraživanje iz 2007. godine, objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, pokazalo je izravnu vezu između konzumacije pržene hrane, poput pomfrita, i pretilosti.
„Ključno je kombinirati krumpir i druge ugljikohidrate s proteinima, kao što su nemasna govedina, piletina, riba ili jaja“, savjetuje Gudson. „Proteini usporavaju probavu i tako pomažu u sprječavanju naglih skokova razine šećera u krvi.“
Prženi krumpir može negativno utjecati na pamćenje. Potencijalni utjecaj krumpira na zdravlje mozga ovisi o načinu pripreme. „Studije su povezale pomfrit i drugu prženu hranu s oslabljenom koncentracijom i pamćenjem te povećanim upalnim reakcijama u mozgu“, objašnjava nutricionistica Meri Virc. Jedno istraživanje, objavljeno u Journal of Nutritional Science, otkrilo je da su sudionici s najviše pržene hrane u prehrani postigli najlošije rezultate na testovima pamćenja i kognitivnih sposobnosti.
Prženi krumpir ubrzava starenje kože. „Prevelike količine pržene hrane mogu dovesti do oštećenja stanica i upala, što može ubrzati proces starenja. Upalna reakcija na koži manifestira se znakovima smanjene elastičnosti – borama, natečenošću i aknama“, navodi nutricionist Džon Burdeos. Ipak, ako ste ljubitelj pomfrita, Burdeos preporučuje pripremu s korom, pečenje u fritezi na vrući zrak ili u pećnici.
Možete imati više energije za vježbanje. Prema Gudson, krumpir srednje veličine predstavlja izvrstan izvor ugljikohidrata i drugih hranjivih tvari, a najidealniji načini pripreme su kuhanje ili pečenje.
