Pučko otvoreno učilište Zabok upućuje poziv na predstavljanje izdanja “Album Ksavera Šandora Gjalskog”, zakazano za četvrtak, 19. veljače 2026. godine. Događaj će se održati u Gradskoj galeriji Zabok s početkom u 19:30 sati.
Na predstavljanju monografije sudjelovat će autori: Jasna Balaško, Branka Tuđa Kanceljak, Branko Piljek i Goran Škrlec. Pridružit će im se i akademik Dražen Katunarić. Glazbeni program obogatit će nastup tenora Tvrtka Stipića, člana Opere HNK Zagreb, uz klavirsku pratnju Roberta Homena.
Branko Piljek u predgovoru ističe: “Kao pripadnik plemićke obitelji i jedan od ključnih hrvatskih prozaista s kraja 19. i početka 20. stoljeća, Gjalski je u svojim djelima zabilježio društvene promjene i propadanje starog plemstva. Međutim, njegov se identitet ne svodi samo na književni rad. Vizualni materijali, posebice portreti i obiteljske fotografije, otkrivaju složenije aspekte njegove osobnosti – njegov odnos prema tradiciji, svijest o društvenom položaju, te intimni prostor gdje su se formirale njegove misli i vrijednosti.”
Dr. sc. Valentina Đurek, gradonačelnica Zaboka, u svom osvrtu navodi: “Iako je o Gjalskom mnogo pisano, ova monografija nudi izniman uvid – spojem riječi i slika povezuje njegov javni, intelektualni i književni rad s privatnom sferom iz koje je taj rad proizašao. Fotografije, pisma, razglednice i obiteljske bilješke, pažljivo predstavljene od strane autora, nisu samo dopunski materijal. One predstavljaju živa svjedočanstva jednog vremena; otkrivaju osobu iza književnika, njegovu obitelj, životne navike, putovanja, prijateljstva i svakodnevicu. Upravo ti detalji oblikuju onaj dio Gjalskog koji je najbliskiji nama – Zabočanima – jer potvrđuju njegovu duboku povezanost s ovim krajem, njegovim ritmom, jezikom i mentalitetom.”
Akademik Dražen Katunarić naglašava: “Ključna je riječ ovdje aura, jer ona fotografiji daje umjetnički karakter, djeluje iznutra, i nju se ili prepoznaje ili ne. Ksaver Šandor Gjalski, koji se predano bavio fotografijom, zasigurno je bio svjestan te aure, moćnog sredstva koje preoblikuje prirodu i ulogu umjetnosti u modernom društvu. Neke od svojih fotografija, izrađenih kao razglednice, slao je prijateljima i pokušao je tim medijem zaraziti svog nećaka, poznatog slikara Ljubu Babića. Međusobno su se fotografirali i razvijali fotografije. Nažalost, malo je toga sačuvano. Iako ovo izdanje fotografija iz ostavštine ne može u potpunosti prikazati Gjalskijevu strast za fotografiranjem, ono ipak pruža uvid u auru njegove obitelji.”
