Gotovo univerzalni ritual, otvaranje malenih bočica šampona ili gela za tuširanje u hotelskoj kupaonici, uskoro će postati prošlost. Europska unija donijela je odluku kojom se namjerava suzbiti prekomjerni plastični otpad, a među prvim mjerama nalazi se upravo zabrana tog prepoznatljivog simbola hotelske ugostiteljske ponude. Sukladno novoj Uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), od 1. siječnja 2030. godine, svi hoteli i drugi smještajni objekti diljem EU-a neće smjeti nuditi jednokratnu ambalažu za kozmetičke i higijenske proizvode. Ova zabrana obuhvaća ne samo popularne bočice od 50 mililitara, već i pojedinačno pakirane sapune, kao i jednokratne setove za brijanje te pranje zuba koji uključuju mini paste i četkice. Navedeni potez sastavni je dio šireg europskog Zelenog plana, čiji je glavni cilj postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050. godine te promicanje principa kružnog gospodarstva.
Problem prekomjernog ambalažnog otpada dosegao je kritičnu točku. Prema najnovijim informacijama Europske komisije, ambalaža čini čak 40 posto ukupno potrošene plastike i 50 posto potrošenog papira unutar Europske unije. Svaki građanin EU-a godišnje prosječno generira gotovo 190 kilograma ambalažnog otpada, a procjene su pokazale da bi se bez energičnih mjera ta brojka mogla povećati za dodatnih 19 posto do 2030. godine. Posebno su zabrinjavajući podaci iz hotelskog sektora; procjenjuje se da prosječan hotel s 200 soba može generirati do 300 tisuća komada jednokratne plastike mjesečno. Budući da se manje od četvrtine prikupljene plastike reciklira, dok ogromne količine završavaju na odlagalištima ili u oceanima, ova je mjera prepoznata kao ključan korak u borbi protiv zagađenja okoliša.
Europska unija postavila je iznimno ambiciozne ciljeve. Plan je smanjiti ukupnu količinu ambalažnog otpada po stanovniku za pet posto do 2030. godine, deset posto do 2035. i konačnih 15 posto do 2040., u usporedbi s razinama iz 2018. godine. Očekuju se značajni ekološki i ekonomski benefiti. Provedbom novih propisa trebalo bi se do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora ambalaže za gotovo trećinu, što odgovara godišnjim emisijama cijele Hrvatske. Dodatno, predviđa se smanjenje potrošnje vode za 1,1 milijun kubičnih metara. Iako će tranzicija zahtijevati početna ulaganja, očekuje se i pozitivan ekonomski utjecaj. Ako tvrtke prenesu ostvarene uštede na potrošače, Europljani bi mogli godišnje uštedjeti prosječno gotovo 100 eura.
Hotelska industrija sada se suočava s izazovom prilagodbe, iako već postoje brojna rješenja, od kojih su mnoga već implementirana. Glavna alternativa malim bočicama su veći, zidni dozatori koji se mogu ponovno puniti, a koje su mnogi ekološki osviješteni hoteli i hotelski lanci već uveli kao standard. Takav pristup ne samo da drastično smanjuje otpad, već dugoročno može biti i ekonomski isplativiji. Što se tiče ostalih higijenskih potrepština, poput četkica za zube ili pribora za brijanje, Uredba ne podrazumijeva njihovo potpuno ukidanje. Jedna od opcija koja se razmatra jest da ti proizvodi više ne budu automatski dostupni u svakoj sobi, već da ih gosti mogu zatražiti na recepciji po potrebi. Na taj se način izbjegava nepotrebno gomilanje otpada, a istovremeno se izlazi ususret potrebama gostiju koji su zaboravili ponijeti vlastite potrepštine.
Zabrana hotelske kozmetike nije izolirana mjera, već je dio sveobuhvatnog paketa propisa usmjerenih protiv jednokratne ambalaže. Istom uredbom, počevši od 2030. godine, zabranjuje se i cijeli niz drugih proizvoda koji su postali uobičajeni u svakodnevnom životu. To uključuje jednokratnu plastičnu ambalažu za svježe voće i povrće težine manje od 1,5 kilograma, pojedinačna pakiranja šećera, soli, začina, vrhnja za kavu i umaka koja se poslužuju u restoranima i kafićima, kao i vrlo lagane plastične vrećice. Ugostiteljski objekti također će se morati prilagoditi. Na primjer, restorani brze hrane bit će obvezni uvesti višekratno posuđe za konzumaciju na licu mjesta, a od 2027. godine bit će im obvezno prihvaćati spremnike koje gosti donose za hranu i piće za van, osim ako za to postoje opravdani higijenski ili sigurnosni razlozi.
Iako je smjer djelovanja jasan, još uvijek postoje određene nejasnoće koje izazivaju zabrinutost kod hotelijera i dobavljača. Primjerice, potrebna je precizna definicija “kozmetičkih, higijenskih i toaletnih proizvoda” kako bi se jasno odredilo što je točno obuhvaćeno zabranom, a što spada pod iznimke. Također se postavlja pitanje kako će se točno izračunavati i provoditi zadani ciljevi ponovne uporabe ambalaže. Očekuje se da će Europska komisija do veljače 2027. godine objaviti detaljne smjernice i odgovore na često postavljana pitanja kako bi se olakšala tranzicija. Uredba je već stupila na snagu u veljači 2025., a njezina puna primjena u svim državama članicama započinje od kolovoza 2026., pružajući industriji dovoljno vremena za pripremu. Krajnji je cilj da do 2030. godine sva ambalaža na tržištu EU-a bude reciklabilna na ekonomski isplativ način, čime se sektor ambalaže usmjerava prema potpunoj klimatskoj neutralnosti.
