Državni inspektorat započeo je postupak provjere novog proizvoda na hrvatskom tržištu – bijelog praha koji podsjeća na energetska pića, a namijenjen je nazalnom korištenju. Sanitarna inspekcija je već prikupila uzorke proizvoda, a inspekcijski proces je u tijeku, izvještava Dnevnik.hr.
Radi se o proizvodu pod nazivom Sniffit, energetskom prahu koji se, prema deklaraciji proizvođača, inhalira kroz nos kako bi pružio trenutačni energetski poticaj i povećao budnost. Proizvođač ga oglašava kao bržu i praktičniju alternativu tradicionalnim energetskim napicima, navodno blagonakloniju za probavni sustav. Međutim, ovaj trend izaziva značajne polemike.
Sličan proizvod već je ranije zabranjen na području Francuske zbog njegove sličnosti s konzumacijom ilegalnih narkotika te banaliziranja takvog načina ponašanja. Dječja psihijatrica Katarina Dodig Ćurković izražava zabrinutost zbog metode ušmrkavanja, smatrajući je upitnom, pa čak i neetičnom, pogotovo uzimajući u obzir da se dobna granica za uzimanje ilegalnih supstanci spušta i ispod 14 godina.
Sniffit, koji sadrži mješavinu stimulansa i aditiva za energiju, pakiran je u maloj bočici i prodaje se po cijeni od 16 eura. Lako je dostupan online te u određenim maloprodajnim objektima. Iako Ministarstvo zdravstva naglašava da proizvod nije klasificiran kao lijek ili medicinski proizvod, na njega se primjenjuju propisi o općoj sigurnosti proizvoda. Hrvatska će, kao dio EU sustava brzog uzbunjivanja, prijaviti proizvod u sustav ako bude proglašen opasnim.
Proizvođač, tvrtka Max Media d.o.o., tvrdi da je prodaja Sniffita zabranjena osobama mlađim od 18 godina, što ga razlikuje od energetskih pića. Navode da jedna doza sadrži 50 mg kofeina, što je manje od prosječne šalice kave. Unatoč tome, proizvod se intenzivno promovira na platformama društvenih mreža, a prodavači potvrđuju rastući interes među maloljetnicima.
Zastupnica u Europskom parlamentu i liječnica Biljana Borzan smatra ovakve proizvode iznimno zabrinjavajućima. Ona ističe kako se namjerno prezentiraju kao bezopasni dodaci, a načinom korištenja i vizualnim identitetom simuliraju konzumaciju nedopuštenih supstanci. To je, prema njezinim riječima, marketinška taktika koja normalizira rizična ponašanja, posebice među mlađom populacijom. Borzan naglašava da je udisanje stimulativnih tvari kroz nos potencijalno opasniji način unosa u organizam, a djeca i mladi su najranjivija skupina.
Francuska je već zabranila sličan proizvod, Sniffy, zbog zdravstvenih i sigurnosnih rizika, unatoč činjenici da nije sadržavao ilegalne tvari. Borzan poziva hrvatsku vladu na proaktivnu reakciju. Predlaže uvođenje privremene zabrane ili strogih ograničenja prodaje dok se ne dobije jasna stručna ocjena sigurnosti, uz popratna javna upozorenja i ograničavanje marketinških aktivnosti usmjerenih na mlade. Ako postoji i najmanja sumnja u sigurnost proizvoda, naglašava, prodaja mora biti zabranjena dok se ne dokaže da proizvod ne predstavlja rizik.
Sniffit i slični energetski praškovi predstavljaju novu prijetnju zdravlju mladih i regulatornim tijelima. Djeluju u takozvanoj sivoj zoni zakona, a nedostatak dugoročnih istraživanja o njihovim učincima zahtijeva žurnu procjenu, jasna upozorenja i moguće restrikcije kako bi se osigurala zaštita djece i mladih.