Banane su namirnica koju mnogi ljudi redovito uključuju u svoju prehranu, nerijetko i nekoliko puta tjedno, a ponekad i svakodnevno. Postavlja se pitanje je li takva učestalost konzumacije optimalna za sve. Odgovor je složen: za neke osobe to je korisno, posebno ako nisu prezrele, jer sadrže umjeren glikemijski indeks i bogate su vlaknima. Međutim, za određene skupine ljudi, ova navika može predstavljati značajan rizik, prenosi Slobodna Dalmacija.
Uvriježeno je mišljenje da su banane izvanredan izvor kalija, pa čak i da predstavljaju “najbolji prirodni lijek za manjak kalija”. No, važno je kritički preispitati ovu široko prihvaćenu informaciju.
Iako banana doista sadrži kalij, s otprilike 350-400 mg po prosječnom plodu, to nikako nije najviša koncentracija ovog minerala među dostupnim namirnicama. Primjerice, mahunarke, lisnato povrće, krumpir, pa čak i obične rajčice, mogu sadržavati jednaku ili veću količinu kalija po porciji. Problem nastaje kada se banana promovira kao namirnica koju treba jesti u velikim količinama, primjerice za ublažavanje mišićnih grčeva, umora ili nakon tjelesne aktivnosti, uz preporuke poput “slobodno pojedite dvije-tri dnevno”.
Kod zdravih pojedinaca ovakva konzumacija obično ne izaziva probleme jer bubrezi učinkovito eliminiraju višak kalija. No, situacija se drastično mijenja kod osoba s oštećenom funkcijom bubrega. Njihovi bubrezi nisu u stanju regulirati razinu kalija u krvi na adekvatan način, što može dovesti do njegovog nakupljanja. Isto se odnosi i na osobe koje koriste određene lijekove, posebno ACE inhibitore, antagoniste angiotenzinskih receptora ili diuretike koji čuvaju kalij, a koji se često propisuju za liječenje hipertenzije ili srčanih oboljenja.
Prekomjerna razina kalija u krvi, poznata kao hiperkalemija, u početnim fazama može proći bez primjetnih simptoma. Međutim, u težim slučajevima može uzrokovati slabost mišića, trnce, mučninu, pa čak i ozbiljne poremećaje srčanog ritma. Iz tog razloga, osobama s bubrežnim bolestima često se savjetuje da ograniče unos hrane bogate kalijem, uključujući i banane.
Dakle, savjet da se kod grčeva ili umora “pojede još jedna banana zbog kalija” može biti bezopasan za većinu ljudi. Međutim, za dio populacije koji pati od kroničnih bolesti ili je na određenoj terapiji, takav savjet može imati potpuno suprotan i neželjen učinak, kako navodi Slobodna Dalmacija.
