Krvna grupa, bilo da je riječ o tipu A, B, AB ili 0, ima dublje značenje od pukog usklađivanja za transfuziju. Znanstvena istraživanja sve više ukazuju na njezinu povezanost s predispozicijom za određene zdravstvene tegobe. Iako je naša krvna grupa nepromjenjiva, spoznaja o mogućim rizicima može poslužiti kao poticaj za usvajanje preventivnih mjera, zdravijih životnih navika i ranu detekciju simptoma. U nastavku donosimo pregled medicinski dokumentiranih veza između krvnih grupa i specifičnih bolesti, prema analizi Index.hr.
Krvna grupa A:
Pojedinci s krvnom grupom A imaju jedinstvene antigene na površini crvenih krvnih stanica, što može utjecati na imunološke reakcije i rad probavnog sustava. U usporedbi s osobama krvne grupe 0, studije su pokazale blago povišen rizik od srčanih oboljenja. To se pripisuje češćim višim vrijednostima LDL kolesterola (poznatog kao “loš” kolesterol) i povećanoj prisutnosti određenih faktora zgrušavanja. Nedavno provedena analiza također sugerira nešto višu vjerojatnost moždanog udara prije 60. godine života.
Kada je riječ o probavi, krvna grupa A posebno je povezana s povećanom učestalošću raka želuca. Vjeruje se da je jedan od razloga lakše vezivanje bakterije Helicobacter pylori – koja je uzročnik čireva i kroničnih upala želuca – za sluznicu želuca kod osoba s ovom krvnom grupom. Neka istraživanja upućuju i na veći rizik od karcinoma gušterače, pluća, dojke i debelog crijeva. Uz to, osobe s krvnom grupom A mogu prirodno proizvoditi više hormona stresa, kortizola, što ih čini podložnijima stresu.
Krvna grupa B:
Istraživanja najčešće povezuju krvnu grupu B s metaboličkim poremećajima i upalnim stanjima. Najočitija je veza s dijabetesom tipa 2. Prema opsežnoj studiji objavljenoj u časopisu Diabetologia, osobe s krvnom grupom B imaju otprilike 21 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s krvnom grupom 0. Točan mehanizam još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, ali jedna od teorija sugerira da antigen B može utjecati na crijevnu mikrobiotu i upalne procese koji doprinose inzulinskoj rezistenciji.
Slično kao kod krvne grupe A, znanstvena literatura spominje i povišen rizik od karcinoma gušterače. Također se navodi da je rizik od srčanih bolesti u prosjeku veći nego kod krvne grupe 0, iako je obično nešto niži nego kod grupa A i AB. S druge strane, neka istraživanja ukazuju da krvna grupa B može pružiti određenu prirodnu zaštitu od malarije, iako uz potencijalno veću osjetljivost na neke druge kronične infekcije.
Krvna grupa AB:
Krvna grupa AB najrjeđa je od svih i spaja karakteristike grupa A i B, što se odražava i na njezin profil rizika. Jedno od najznačajnijih otkrića odnosi se na kognitivno zdravlje: istraživanje objavljeno u časopisu Neurology pokazalo je da osobe s krvnom grupom AB imaju značajno povišen rizik od kognitivnih poteškoća i problema s pamćenjem u starijoj dobi, što može biti povezano s razvojem demencije.
Znanstvenici često povezuju ovo sa višim razinama faktora zgrušavanja VIII – proteina ključnog za stvaranje ugrušaka. Upravo ta sklonost zgrušavanju stavlja krvnu grupu AB na vrh ljestvice rizika za kardiovaskularne bolesti u mnogim analizama. Prema podacima Američke udruge za srce, osobe s krvnom grupom AB imaju najveću vjerojatnost srčanog udara i venske tromboembolije, a rizik od duboke venske tromboze može biti i preko 50 posto veći u usporedbi s krvnom grupom 0. Kao i grupe A i B, i AB se povezuje s povećanim rizikom od karcinoma želuca i gušterače.
Krvna grupa 0:
Krvna grupa 0 često je poznata kao “univerzalni davatelj” u kontekstu transfuzija, a istraživanja često ističu i brojne zdravstvene beneficije. U prosjeku, osobe s ovom krvnom grupom imaju najniži rizik od srčanog i moždanog udara te od stvaranja krvnih ugrušaka, što se objašnjava nižim razinama proteina koji potiču zgrušavanje. Neka istraživanja sugeriraju i manju učestalost određenih vrsta raka, posebno karcinoma gušterače i želuca.
Međutim, postoje i slabosti. Zbog specifične interakcije s bakterijom H. pylori, osobe s krvnom grupom 0 mogu imati veći rizik od peptičkih ulkusa – čireva na želucu i dvanaesniku. Niže razine faktora zgrušavanja, koje pružaju zaštitu od tromboze, istovremeno znače i veću sklonost jačem krvarenju nakon ozljeda ili kirurških zahvata.
Neke studije također navode da žene s krvnom grupom 0 mogu imati nešto nižu rezervu jajnih stanica, što potencijalno može utjecati na plodnost. Također se spominje veća osjetljivost na neke virusne infekcije, primjerice norovirus koji uzrokuje intenzivne “želučane viroze”.
