Mnogi uobičajeni simptomi, koje često zanemarujemo, mogu biti povezani s dugotrajnim stanjem koje pogađa sve veći broj pojedinaca. Liječnica opće prakse upozorila je da se vaši frustrirajući zdravstveni problemi zapravo mogu pojaviti zbog stresa, a da to niste ni svjesni. Početak godine može biti osobito stresno razdoblje, pod utjecajem hladnoće, mraka i opće zimske apatije, kako prenosi Express.co.uk.
Prema istraživanju koje je proveo Lloyds Pharmacy Online Doctor prošle godine, obuhvativši 1000 ljudi, gotovo četvrtina Britanaca (22 posto) svakodnevno osjeća stres. Podaci su otkrili da se četvrtina žena (25 posto) svakodnevno suočava sa stresom, dok je taj postotak kod muškaraca znatno niži, iznoseći 18 posto.
Unatoč ovim podacima, značajan dio ispitanika, njih 48 posto, izjavio je da nikada nisu izostali s posla zbog stresa. Iako se stres često percipira kao emocionalno opterećenje, doktorica Bhavini Shah objasnila je najčešće fizičke manifestacije ovog stanja.
Gubitak težine
“Poznato je da stres kod nekih osoba izaziva smanjen apetit, što rezultira manjim unosom hrane ili lošijim prehrambenim navikama, poput grickanja umjesto punih obroka. Tijekom stresnih razdoblja, neki pojedinci mogu osjetiti želučane smetnje. U određenim slučajevima, stres usporava probavu, uzrokujući nadutost, bol i zatvor, dok kod drugih može ubrzati probavu i izazvati proljev”, objasnila je liječnica.
Glavobolje i migrene
“Stres je čest uzročnik glavobolja, često zbog povećane napetosti mišića u ramenima, vratu, čeljusti i glavi. Neke osobe mogu nesvjesno stiskati zube kada su pod stresom”, izjavila je dr. Shah.
“Ova fizička napetost, koju obično uzrokuju svakodnevni stresori poput pritiska na poslu ili financijskih briga, može dovesti do tenzijskih glavobolja jer se mišići stežu kao odgovor na stres. Stres također može potaknuti migrene ako ste im skloni”, dodala je.
Visoki krvni tlak
“Iako povremeni stres privremeno utječe na krvni tlak, kronični stres može potaknuti ljude na usvajanje nezdravih navika koje mogu povisiti tlak i povećati rizik od srčanog ili moždanog udara”, upozorila je liječnica.
Erektilna disfunkcija
“Kod muškaraca, hormoni stresa mogu ometati proizvodnju testosterona, što može smanjiti libido i dovesti do problema s erekcijom. Ako se to već dogodilo, muškarac može previše razmišljati o tome, što dodatno povećava razinu tjeskobe”, nastavila je.
Kako ublažiti simptome stresa
Klinička psihologinja, dr. Ravi Gill, ponudila je nekoliko savjeta za borbu protiv simptoma i smanjenje razine stresa. “Kombinirajte odmor s proaktivnim strategijama poput postavljanja granica, poboljšanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života, traženja podrške i rješavanja organizacijskih problema kako biste ublažili stres povezan s poslom”, savjetovala je.
“Kratke dnevne aktivnosti poput vođenja dnevnika zahvalnosti mogu preusmjeriti fokus na pozitivne aspekte, a slušanje glazbe ili podcasta može brzo popraviti raspoloženje. Kreativni hobiji poput crtanja, kuhanja ili sviranja instrumenta pružaju zdravu distrakciju i način izražavanja, što pomaže u smanjenju razine stresa jer nude i mentalni bijeg i konstruktivan način za obradu emocija”, objasnila je.
“Vježbanje svjesnog disanja samo nekoliko minuta može umiriti um. Izbjegavanje ekrana prije spavanja također pomaže u upravljanju stresom jer poboljšava kvalitetu sna.”
Dr. Ravi Gill dodaje: “Male dnevne rutine i navike pomažu u smanjenju stresa stvaranjem strukture, predvidljivosti i osjećaja kontrole u inače užurbanim ili neizvjesnim životima. S psihološkog stajališta, rutine smanjuju umor od donošenja odluka automatiziranjem jednostavnih zadataka, oslobađajući tako mentalnu energiju za važnije izazove. S vremenom, rutine djeluju kao sidra koja pojedincima pomažu da se učinkovitije nose sa stresom, uspostavljajući ravnotežu između obaveza i trenutaka posvećenih sebi”, prenosi Index.
