Čita li se u Zagorju: Analiza knjižnične scene Krapinsko-zagorske županije

Čita li se u Zagorju: Analiza knjižnične scene Krapinsko-zagorske županije

Često se susrećemo s tvrdnjama da je knjiga zastarjela, da se čita sve manje, osobito među mlađim generacijama koje su zaokupljene mobilnim uređajima, laptopima i drugim digitalnim ekranima. Kako bismo provjerili istinitost ovih tvrdnji, istražili smo stanje u nekoliko knjižnica Krapinsko-zagorske županije.

Gradska knjižnica Pregrada bilježi porast broja članova, dosegnuvši 976, što je više nego prethodne godine. Odrasli članovi ove knjižnice najviše se odlučuju za kriminalističke i ljubavne romane. Posebno su popularni naslovi autorica Kristin Hannah, Valerie Perrin i Elif Shafak. Oni koji nisu u mogućnosti sudjelovati u aktivnostima Čitateljskog kluba Pregrada, prate njihov popis preporučenih knjiga. Među najtraženijima su “Vidimo se u kolovozu” Gabriela Garcije Marqueza, “Svekrva” Sally Hepworth i “Hamnet” Maggie O’Farrell. Čitanost je podjednako visoka zimi, kada su večeri duže i nema vanjskih radova, te ljeti tijekom godišnjih odmora.

Najmlađi korisnici knjižnice uživaju u pričama o Pinu autorice Marte Galewske-Kustra, kao i u avanturama Peppe Pig. Školarci, uz obveznu lektiru, tijekom školske godine često posuđuju stripove raznih tematika. U vrijeme praznika primjećuje se porast posudbe dječjih knjiga, od slikovnica za mlađe školarce do stripova i romana za djecu i mlade, među kojima dominiraju djela Jeffa Kinneya iz serije “Gregov dnevnik”. Prema zapažanjima knjižničara i povratnim informacijama korisnika, u posljednjim godinama primjetan je trend rasta čitanosti. Ljudi traže odmak od tehnologije, vraćaju se navikama nakon što im djeca odrastu ili su motivirani preporukama i recenzijama s društvenih mreža. Bez obzira na razlog, u knjižnici su izuzetno zadovoljni ovim trendom. Također, raduje ih sve veći broj posjetitelja koji uživaju u čitanju u ugodnom ambijentu čitaonice, bilo na kaučima, stolicama ili tepisima, kraj prozora ili uz lampu, što podjednako privlači i mlade i starije.

U Gradskoj knjižnici Oroslavje, u 2025. godini, najviše se posuđivala beletristika, prvenstveno ljubavni i kriminalistički romani, djela koja obrađuju obiteljske odnose, povijesni romani i humoristična djela. Od publicistike, najveću popularnost uživa popularna psihologija, a lektirna djela tradicionalno zauzimaju visoko mjesto po broju posudbi. Od domaćih autora, roman “Nada” Ante Tomića i “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka bili su najtraženiji. Među stranim autorima ističu se “I nebom teku rijeke” Elif Shafak i “Kućna pomoćnica” Freide McFadden.

Kada je riječ o dječjoj literaturi, serijali “Gregov dnevnik” Jeffa Kinneya i “Čovpas” Dava Pilkeya i dalje su najpopularniji. U 2025. godini knjižnica je brojala 809 aktivnih članova. Primjetna je velika razlika u spolnoj strukturi odraslih posuđivača – žena je triput više nego muškaraca. Međutim, ta razlika se ne odražava kod djece do 14 godina, gdje je registrirano 120 djevojčica i 135 dječaka. Među mladima (42 člana), 24 su djevojke, a 18 mladići. Ukupan broj posudbi u 2025. godini iznosio je 13.096. Veći broj posudbi zabilježen je ljeti, kada su se uglavnom posuđivala “laganija” štiva. Školarci su tijekom školske godine posuđivali lektire i izborne lektire, dok su se tijekom ljetnih praznika više opredjeljivali za knjige po slobodnom izboru. Knjižnica u Oroslavju ne primjećuje smanjenje čitanja, već ističe kako mediji značajno utječu na izbor knjiga, jer korisnici često traže naslove čije su preporuke pronašli u medijima i na internetskim stranicama.

Knjižnica Donja Stubica trenutno djeluje u privremenom prostoru Doma kulture zbog obnove matične zgrade, u koju se planira vratiti ove godine. Cjelokupan knjižni fond dostupan je korisnicima, a putem online kataloga Metel moguće je pretraživati zbirku. Unatoč digitalizaciji i internetu, knjižnice i dalje ostaju privlačna mjesta. Knjiga je, kažu, još uvijek nezamjenjiva. Uvijek je bilo i bit će ljudi koji čitaju i onih koji ne vole pisanu riječ. Stoga je važno poticati čitanje kroz razne aktivnosti, druženja s književnošću i, makar, sam dolazak u knjižnicu. U prošloj godini, posebnu popularnost uživali su domaći autori, čije naslove knjižnica inače rado preporučuje. Među njima su Pavličić, Tribuson, Matanović, Drakulić, Karakaš, Vujčić, Bodrožić. Traženi su bili i naslovi poput “Matija” Drage Hedla, “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka, “Stoji ti put” Julijane Matanović i “Depra” Aleksandra Stankovića.

Skandinavski autori poput Alexa Ahndorila, Jo Nesboa, Kristine Ohlsson, Ase Larsson i Karla Ovea Knausgaarda i dalje su vrlo traženi. Američka i engleska književnost također ima svoje vjerne čitatelje, s popularnim autoricama kao što su Tilli Cole, Kristin Hannah, Colleen Hoover, Eloisa James, Julie Garwood, Julie Anne Long i Julie Caplin, te Freida McFadden. Ljubavni romani, kriminalistički i psihološki trileri, s autorima poput Paula Hawkinsa, Harlana Cobena, Dana Browna i Johna Grishama, zadržavaju visoku popularnost.

Ravnateljica Manulea Frinčić posebno ističe knjige “Sitnice koje život znače” i “Sve će biti savršeno” Lorenza Maronea, “Miris starih krušaka” Ewalda Arenza, “Rimske priče” Jhumpa Lahiri i “Vjetar zna moje ime” Isabel Allende kao vrlo tražene u prošloj godini. Veliku popularnost uživaju i knjige iz popularne psihologije, djela duhovne tematike te stručne knjige o odgoju djece. Tijekom godišnjih odmora i praznika povećana je potražnja za knjigama, no oni kojima je knjiga “hrana” čitaju istim tempom tijekom cijele godine. Na dječjem odjelu i dalje dominira obvezna lektira, ali djeca koja vole čitati posuđuju i neobvezne naslove popularnih autora. Lektire su tražene tijekom školske godine, dok se ostali naslovi više posuđuju tijekom praznika. Posebno veseli što roditelji dolaze s predškolskom djecom i posuđuju im slikovnice, što rezultira velikom potražnjom za njima. Knjižnica nastoji osigurati nove i aktualne naslove slikovnica i dječjih knjiga kako bi privukla djecu.

Ravnateljica Frinčić dodaje da knjižnica ima oko 700 aktivnih članova. Prošle godine taj je broj bio nešto manji, ali zbog objektivnog razloga – knjižnica je bila zatvorena mjesec dana radi redovite revizije knjižnog fonda. Knjižnice nisu samo mjesta za posudbu knjiga, već su i centri druženja, radionica, pričaonica, igraonica, kulturnih događanja, književnih susreta, učenja i pohađanja tečajeva. Knjižnica Donja Stubica nastoji svojim korisnicima pružiti sve te mogućnosti i prepoznati njihove potrebe.

U Gradskoj knjižnici Krapina, u 2025. godini, najčitanije knjige za odrasle bile su “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka, “Žene” Kristin Hannah i “I nebom teku rijeke” Elif Shafak. Na dječjem odjelu, lektira poput “Charlieja i tvornice čokolade”, “Iz dnevnika malog Perice” i Bajke, bila je najviše posuđivana, dok je najčitaniji časopis bio “Bag”. Odrasli najčešće traže ljubavne i povijesne romane, lijepu književnost, trilere, kriminalističke romane i putopise, no svi žanrovi svakodnevno pronalaze svoje čitatelje.

Ravnateljica Maja Vukina Bogović ističe da djeca čitaju lektire, ali i da velik broj djece s roditeljima dolazi po slikovnice i stripove. Knjižnica u posljednje tri godine konstantno broji preko 1700 članova i bilježi blagi rast, što je ohrabrujuće. Najviše posudbi bilježi se tijekom praznika kod odraslih korisnika, posebno ljeti kada idu na godišnji odmor. Ipak, razlika u posudbi po mjesecima nije toliko izražena, osim kod lektirnih naslova koji se ne čitaju tijekom ljetnih praznika. Ljeti školarci koji istinski vole čitati i redovito posjećuju knjižnicu rado biraju knjige po vlastitom izboru. Slikovnice se posuđuju tijekom cijele godine, a najmlađi korisnici često ostaju na dječjem odjelu i prelistavaju velik broj slikovnica. Trenutno su dio akcije “15 po 15” gdje se svakodnevno organizira čitanje djeci, a najčešći posjetitelji su vrtićke skupine. Dječji odjel svakodnevno posjećuju djeca s roditeljima, koji se zadržavaju u čitanju i igri.

Ravnateljica dodaje da se kroz brojne projekte, sufinancirane od strane Ministarstva kulture i medija, Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine, provode aktivnosti kojima se privlače novi korisnici koji postaju članovi knjižnice. Broj članova je zadovoljavajući. Obnovljeni prostori, zahvaljujući građevinskim radovima, sada su ugodni i prilagođeni i djeci i odraslima. Kroz posljednje tri godine može se zaključiti da ima ljudi koji čitaju, da se čita djeci, te da program “Librići”, kojim se djeca učlanjuju besplatno po rođenju na tri godine, postiže dobre rezultate u odgoju novih ljubitelja knjiga od najranije dobi. Prošle godine svečano je obilježeno čak 180 godina od prve čitaonice u Krapini, što je značajan jubilej za čitanje i čitatelje. Cilj za ovu i naredne godine je raditi na programima koji će privući srednjoškolce, s obzirom na to da ih je znatno manje u odnosu na ostale dobne skupine. Zanimljivo je da je dvostruko više ženskih članica nego muških članova knjižnice.

Gradska knjižnica “Ksaver Šandor Gjalski” u Zaboku broji oko 1000 članova, preciznije 1080 upisanih korisnika u 2025. godini, što je najveći broj u posljednjih 15-ak godina. Godinama se najviše posuđuju beletristički naslovi: odrasli preferiraju kriminalističke i ljubavne romane, dok učenici traže naslove s popisa lektire. Slijedeći taj trend, među najčitanijim lektirnim autorima su Ivana Brlić Mažuranić, Ferenac Molnar i Dostojevski. Julijana Matanović je najčitanija domaća autorica, dok su Elif Shafak i Angela Marsons najpopularnije autorice unutar popularnih žanrova.

Branka Tuđa Kanceljak, ravnateljica Gradske knjižnice Zabok, objašnjava da se čitateljske navike mijenjaju s vremenom. Zbog dostupnosti informacija na internetu, manje se koriste priručnici iz referentne zbirke i publikacije koje su “pokrivene” tim izvorima, primjerice iz područja medicine. Zapravo, cijelo tzv. STEAM područje (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika) sada se proučava iz elektroničkih izvora, a ne više putem knjiga. Prije desetak godina, u knjižnici su se intenzivno proučavali i posuđivali priručnici i leksikoni o zdravlju i bolestima, dok se danas ti podaci manje konzultiraju i posuđuju jer su dostupni online.

Međutim, knjige iz psihologije, posebno popularne psihologije, među najposuđivanijima su; odmah nakon lijepe književnosti. Za ta područja (uz lektiru) postoji i najveći broj rezervacija. Tijekom zimskih mjeseci ne primjećuje se pad čitanja, dapače, čita se više jer mnogi zaposleni korisnici koriste dane godišnjeg odmora za čitanje na skijanju ili u toplini doma. Isto vrijedi i za ljetni period – manji broj korisnika, ali se posuđuje veći broj knjiga po korisniku zbog više slobodnog vremena i godišnjih odmora. Velik broj korisnika ističe da ne gleda televiziju te da to slobodno vrijeme ispunjava čitanjem. Mali postotak korisnika čita na nekoj od e-platformi, dok većina ostaje vjerna knjizi u papirnatom obliku.