Dana 5. veljače 2026. godine, u prostoru Gradske knjižnice Krapina, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima Krapinsko-zagorske županije “Zagorje zeleno”, u partnerstvu s Udrugom Hyla, objavila je rezultate provedenog monitoringa vrsta za 2025. godinu. Praćenje je obuhvatilo područja ekološke mreže “Vršni dio Ivančice”, “Strahinjčica” i “Dolina Sutle kod Razvora”. Fokus je bio na četiri specifične vrste: alpskoj strizibubi (Rosalia alpina), velikoj četveropjegoj cvilidreti (Morimus funereus), gorskom potočaru (Cordulegaster heros) i kiseličinom vatrenom plavcu (Lycaena dispar). Prezentaciju su održali Boris Lauš i Luka Petrokov iz Udruge Hyla.
Populacije alpske strizibube i velike četveropjege cvilidrete pokazuju stabilnost. Šumska staništa, ključna za ove saproksilne insekte, na Strahinjčici i vrhovima Ivančice procjenjuju se kao kvalitetna i sposobna dugoročno podržavati ove populacije. Iako su zabilježene određene ugroze, one zasad ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Ipak, predložene su mjere očuvanja koje se mogu primijeniti po potrebi.
Po prvi put je provedeno sistematsko praćenje gorskog potočara na dvama lokacijama ekološke mreže. Analiza ličinki ukazala je na nepovoljno ili neadekvatno stanje njihovih populacija. Međutim, treba naglasiti da su brojnost ovih populacija prvenstveno oblikovane prirodnim faktorima, a ne ljudskim djelovanjem. Istraživači su zaključili da gorski potočar može koristiti takve vodotoke na duge staze, no s ograničenim potencijalom za razvoj populacija. U kontekstu upravljanja staništima, imperativ je primjenjivati mjere očuvanja pri gospodarenju šumama i vodotocima kako bi se izbjegla degradacija kvalitete staništa.
Prisutnost odraslih jedinki i jaja potvrdila je kiseličinog vatrenog plavca. Ova se vrsta razmnožava isključivo na vlažnim livadama uz rijeku Sutlu, dok su na sušnim brdskim livadama uočeni isključivo migrirajući mužjaci. Na područjima razmnožavanja, travnjaci se održavaju kroz košnju i ispašu. Za očuvanje vrste ključno je nastaviti s ovakvom praksom, uz striktno pridržavanje predloženih mjera zaštite.
Ovi rezultati pružaju značajne spoznaje o očuvanosti navedenih vrsta kukaca unutar Natura 2000 područja ekološke mreže, služeći kao temeljna osnova za buduće strategije zaštite prirode u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno. Fotografije: Boris Lauš, Luka Petrokov, Javna ustanova Zagorje zeleno.
