Kardiolog savjetuje: Koliko crvenog mesa je previše za zdravlje srca?

Kardiolog savjetuje: Koliko crvenog mesa je previše za zdravlje srca?

Visoka koncentracija kolesterola i zasićenih masnoća u crvenom mesu potencijalno je povezana s razvojem srčanih oboljenja.

Tijekom proteklih desetljeća, brojne znanstvene studije ukazuju na povezanost između unosa crvenog mesa, poput govedine, svinjetine, teletine i janjetine, te nastanka kardiovaskularnih bolesti. Stoga Američko kardiološko društvo preporučuje smanjenje njegove konzumacije.

Povezanost crvenog mesa i srčanih bolesti detaljno je objasnio američki kardiolog Dennis Bruemmer za Cleveland Clinic.

Na koji način crveno meso utječe na zdravlje srca?

Kao i mnogi proizvodi životinjskog podrijetla, crveno meso često sadrži značajne količine soli, masti i kolesterola. Iako je tradicionalni dio mnogih dijeta, ovu namirnicu je najbolje konzumirati umjereno. “Bezbrojne studije potvrđuju vezu između unosa crvenog mesa, nastanka srčanih bolesti i smrtnosti uzrokovane srčanim oboljenjima. Rezultati su iznimno dosljedni”, naglašava dr. Bruemmer.

Precizan mehanizam kojim crveno meso doprinosi razvoju srčanih bolesti još uvijek se istražuje, no vjerojatno je riječ o više faktora, uključujući:

Zasićene masti: Masniji dijelovi mesa obiluju zasićenim mastima koje mogu povisiti razinu LDL (“lošeg”) kolesterola, a povišen LDL povećava rizik od srčanih oboljenja.

Stvaranje TMAO-a: Kolin i karnitin, hranjive tvari prisutne u crvenom mesu, u tijelu se pretvaraju u TMAO (trimetilamin-N-oksid). Povišene razine TMAO-a povezane su s povećanim rizikom od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara.

Natrij: Neke vrste prerađenog crvenog mesa, poput hrenovki i kobasica, sadrže visoke razine natrija. Prekomjeran unos soli povećava rizik od povišenog krvnog tlaka.

Kada je potrebna zabrinutost?

Ne postoji službena preporuka o “sigurnoj” količini crvenog mesa za konzumaciju.

No, važno je znati da je količina crvenog mesa povezana s povišenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti relativno mala. U prosjeku, to je oko 100 grama neprerađenog crvenog mesa dnevno i oko 50 grama prerađenog crvenog mesa.

Povećani unos crvenog mesa također je povezan s većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka, a konzumacija više od tri i pol porcije crvenog mesa tjedno povezuje se s povećanom ukupnom smrtnošću. Radi usporedbe, porcija mesa iznosi otprilike 85 grama, dok prosječni odrezak teži između 280 i 400 grama.

Iz tog razloga, Američko kardiološko društvo preporučuje da se prednost da biljnim izvorima proteina, ribi i nemasnom mesu te da se ograniči unos masnijih životinjskih proizvoda, uključujući crveno meso.

Posebno je važno biti oprezan ako već imate povišen kolesterol, povišen krvni tlak ili obiteljsku povijest srčanih bolesti. U slučaju postojanja bilo kakvih faktora rizika, preporučuje se konzultacija s liječnikom, provjera prehrambenih navika i analiza masnoća u krvi (lipidogram) radi jasnije slike o zdravlju srca.

Kako crveno meso učiniti “srčano prihvatljivijim”?

Ako crveno meso ipak ostaje dio vaše prehrane, možete poduzeti sljedeće korake:

Konzumirajte ga umjereno: Umjesto da crveno meso bude glavni dio svakog obroka, ograničite ga na najviše jednom tjedno i obratite pažnju na veličinu porcije.

Smanjite unos prerađenog mesa: Budite svjesni učestalosti konzumacije prerađenih proizvoda poput hrenovki, salama, kobasica i slanine.

Birajte nemasne komade: Odlučite se za manje masne komade govedine (npr. flank steak) i uklonite vidljivu masnoću prije pripreme. Razmislite i o prelasku na druge, zdravije izvore proteina poput peradi ili ribe.

Slijedite načela prehrane zdrave za srce: Cilj je uravnotežena prehrana slična mediteranskoj, s naglaskom na voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove i zdrave masti.

A što je s biljnim “zamjenama za meso”?

Biljne alternative mesu mogu imati određene prednosti, ali i njih treba konzumirati umjereno. Mnogi biljni burgeri i slični proizvodi postižu “mesni” okus putem visoke razine industrijske obrade te često sadrže skrivene ugljikohidrate i veće količine soli.

“Mogu i dalje sadržavati puno kalorija, soli i masti”, upozorava dr. Bruemmer.

Što na kraju možemo učiniti? Dobar savjet je voditi računa o uravnoteženoj prehrani, ograničiti količinu crvenog mesa i paziti na vrste crvenog mesa koje jedete te kako ga pripremate, piše Tportal.

“Svjesnost o učestalosti konzumacije crvenog mesa može značajno doprinijeti boljem zdravlju srca”, zaključuje dr. Bruemmer.